Saborski klubovi HDZ-a i Mosta u četvrtak su podržali izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, no oporba je upozoravala kako se povećanjem represije neće smanjiti broj poginulih u prometu već je za to nužna prevencija, edukacija, izgradnja boljih prometnica te poboljšanje kvalitete voznog parka.

Iako će predloženo podržati mostovac Marko Sladoljev mišljenja je kako pretjerano kažnjavanje neće riješiti dubinske probleme u prometu.

Navodeći kako izmjene zakona predviđaju vrlo restriktivne kazne koje se povećavaju i nekoliko puta, smatra da ne bi bilo dobro da vladi taj zakon služi za punjenje državnog proračuna. Također, drži, ne bi bilo dobro da se njime čini samo represija već treba poraditi na povećavanju prometne kulture kroz obrazovanje u osnovnim i srednjim školama. Sladoljev je kazao i da, svaki zakon, pa i ovaj, neće donijeti učinke ako se neće provoditi jednako na svima.

HDZ-ov Petar Škorić upozorio je kako su od Hrvatske po broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama u EU, lošije samo Rumunjska, Bugarska i Latvija. Stoga je cilj zakona smanjiti broj smrtno stradalih osoba te broj osoba koje učestalo rade najgrublje prometne prekršaje, poručio je Škorić.

Najviše dilema, kazao je, izaziva mjera privremenog oduzimanju vozila ali se iz prijedloga zakona vidi da je namijenjena vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje.

“Vozilo treba promatrati kao pištolj i li nož ili bilo koje ubojito sredstvo”, drži Škorić. Napomenuo je i da se to odnosi na osobu koja je najmanje dva puta pravomoćno kažnjena za isto djelo te joj se tada privremeno oduzima vozilo. Također,upozorio je i na nesrazmjer prijava koje policija podnosi i pravosudnih presuda. Uz to, trebala bi se i u pravosuđu izjednačiti praksa za ista djela.

Ističući kako neće podržati taj prijedlog zakona Peđa Grbin (klub SDP-a) rekao je kako taj zakon neće dovesti do smanjenja broja smrtno stradalih u prometu. Punjenje državnog proračuna je primarna mjera predviđenog ovim zakonom ali to treba biti zadnja mjera, no, mi idemo suprotno, tvrdi Grbin. Dodao je i da je znanstvenim istraživanjima dokazano da je izvjesnost da će kazna, makar bila mala, biti izrečena učinkovitija od povećanja represije. U Hrvatskoj izvjesnosti nema, upozorio je.

Grbin je rekao i kako predloženi zakon neće imati učinak koji vlada želi iako ima dobrih prijedloga kao dio koji se odnosi na autoškole, negativne bodove i slično.

Smatra da su prevencija i edukacija temelj sigurnosti na cestama. Zalaže se za pomoć i poticaj za promjenu voznog parka jer više od 400.000 vozila u RH nema suvremene kočione sustave što je, po njemu, veća opasnost od same brzine. Stoga bi trebalo osmisliti sustavni program koji će dovesti do smanjenja starosti voznog parka. Također, problem vidi i u prometnicama koje treba obnoviti, prvenstveno “crne točke”.

Prijedlog zakona neće podržati ni Klub GLAS-a i HSU-a rekla je Nada Turina-Đurić uvjerena kako predloženo neće dovesti do smanjenja broja poginulih u prometu. Važnim smatra edukaciju i prevenciju istaknuvši za cilj ispod 300 poginulih godišnje u prometu. Turina-Đurić rekla je i da povećanje kazni nije u korelaciji sa smanjenjem broja prometnih nesreća.

“To je lupanje po glavi građana”, rekla je Đurić dodavši kako se zna kada, gdje i kako vire kamere kojima će se otimati novac građanima.

Željko Lenart (Klub HSS-a i Demokrata) rekao je da neće podržati zakon jer se ne bavi lošem stanjem cesta niti krivim rješenjima na promatnoj infrastrukturi koji dovode do prometnih nesreća.

Prometnice su jedan od važnijih problema koji izazivaju prometne nesreće, smatra Lenart. Ocijenio je da je predloženi zakon “kao paukova mreža kroz koju prolaze bumbari, a hvataju se mušice”.

“To je potpuno krivi put trenirati strogoću na hrvatskom čovjeku znajući da je Hrvatska na dnu EU po svim kriterijima. Kako onda kupiti novija vozila uz takva primanja”, pitao se.

HNS-ova Bernarda Topolko (klub HNS-a) temeljnim problemom smatra to što nema dovoljan broj policijskih službenika ili kamera koji mogu vidjeti da je netko namjerno prošao kroz crveno svjetlo. Zalaže se za više policajaca na ulicama jer bi to imalo bolje psihološko djelovanje na vozače. Smatra i da je naša prometna kultura prilični niska,a naši građani čim pređu granicu odmah se pridržavaju propisa.

Saborski klubovi HDZ-a i Mosta podržali su u četvrtak Prijedlog zakona o provedbi delegirane Uredbe Komisije EU o dopuni Direktive Europskoga parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, ali su zastupnici u raspravi upozorili na visoku cijenu lijekova u našoj zemlji i problem korupcije u njihovoj nabavi.

Podsjetivši na nedavnu izjavu ministra Zdravka Marića da je zdravstveni sustav neodrživ, Branimir Bunjac (Klub zastupnika Živoga zida i Snage) upozorio je kako troškovi za lijekove postaju veliki problem i praktički nadmašuju probleme u brodogranji. Rekao je da je država sada veledrogerijama dužna 2,2 milijarde kuna koje, ustvrdio je, nema od kuda dati.

Istaknuo je i da u Republici Hrvatskoj većina lijekova nije hrvatskoga porijekla, a njihovu cijenu određuje država. Pri tome se, dodao je, cijene lijekova u našoj zemlji formiraju prema bogatim zemljama i lijekovi su skuplji nego u bilo kojoj susjednoj zemlji.

“Znači, cijena lijeka je u Republici Hrvatskoj daleko skuplja nego u Bosni i Hercegovini (BiH), Mađarskoj, Srbiji i drugim zemljama iz naše regije”, rekao je i upozorio da je u Hrvatskoj cijena lijeka ponekad 15 do 20 puta veća nego što je, primjerice, cijena llijeka u Rusiji. Tako je, dodao je, i Sumamed, koji se proizvodi u našoj zemlji, 50 posto jeftiniji u inozemstvu, nego u Hrvatskoj.

Bunjac je upozorio i na problem korupcije gdje se kupuju najskuplji lijekovi i napomenuo kako je čuo da je u jednoj bolnici netko blokirao nabavu lijekova svih drugih proizvođača osim Bayera.

Na problem krivotvorenih lijekova upozorio je uime Kluba HDZ-a Mladen Karlić (Klub HDZ-a) rekavši kako je navodno negdje čak trećina lijekova krivotvorena te ih se pokušava prodati na razne načine kako bi se došlo do brze zarade.

Zato se, dodao je, ovim zakonskim prijedlogom utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće te odredbe o osnivanju upravljanju i dostupnosti repozitorijskoga sustava koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućiti provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova. Karlić je objasnio i da se delegiranom uredbom uvode dvije nove sigurnosne oznake – jedinstveni identifikator, jedan dvoznamenkasti barkod i zaštita od otvaranja, koje će biti postavljene na pakiranje većine lijekova za humanu primjenu .

U ime Kluba Mosta zastupnik Tomislav Panenić rekao je da taj klub podržati spomenutu direktivu iako je, ocijenio je, problem puno dublji. Upozorio je da se dugovanja HZZO-a prema veledrogerijama ugrađuju i u cijene lijekova te smatra kako će se, ako spustimo cijene lijekova na tržištu, smanjiti i mogućnost nabave krivotvorenih lijekova.

“Lijekovi su vrlo zahvalna roba za šverc”, rekao je Panenić.

Zastupnici Hrvatskog sabora nastavili su u četvrtak sjednicu raspravom o Prijedlogu zakona o provedbi delegirane Uredbe Komisije EU o dopuni Direktive Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, kojim se utvrđuju zadaće nadležnih tijela, a na raspravi je upozoreno na skupoću i nedostupnost lijekova umirovljenicima.

Obrazlažući prijedlog, državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić rekao je da se njime utvrđuju Ministarstvo zdravstva i Agencija za lijekove i medicinske proizvode kao nadležna tijela za provedbu Delegirane uredbe i zakonskog prijedloga, te se utvrđuju zadaće tih nadležnih tijela.

Zakonski prijedlog sadrži odredbe o osnivanju, upravljanju i dostupnosti repozitorijskog sustava. koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućavati provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova.

Troškove repozitorijskog sustava snose nositelji proizvodne dozvole za lijek koji nosi sigurnosne oznake. Repozitorijski sustav osniva i s njim upravlja Hrvatska organizacija za provjeru autentičnosti lijekova, koju su osnovali proizvođači i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet čiji lijekovi nose sigurnosne oznake.

Zakonskim prijedlogom također su određeni Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za nadzor nad provedbom Delegirane uredbe i Agencija za lijekove i medicinske proizvode za nadzor nad repozitorijem.

Predloženim izmjenama o sigurnosti prometa na cestama znatno se povećavaju novčane kazne te prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila recidivistima koje se opisuje kao “sredstvo počinjenja prekršaja”.

Cilj zakona je povećanje svijesti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa te prihvaćanje pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Prijedlogom se povećavaju novčane kazne, propisuje minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u ovisnosti o broju ponavljanja prekršaja te propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za najteže prometne prekršaje.

Osim za ove najteže prometne prekršaje povećavaju se kazne i za nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece, korištenje mobitela i nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, bijega s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.