Među 17 kategorija korisnika povlaštenih mirovina najmanji prosječni staž imaju pripadnici HVO-a, samo sedam godina i tri mjeseca. Branitelji iz Domovinskog rata, prema istim podacima, u prosjeku imaju 18 godina i osam mjeseci, a akademici 41 godinu staža.
Dok radnik u Hrvatskoj sa 40 i više godina staža ostvaruje pravo na prosječnu mirovinu koja je manja od 3700 kuna, mnogi koji odlaze u povlaštenu mirovinu primaju znatno veće iznose, iako iza njih stoji puno manje godina staža, piše Novac.hr.
Naravno, u Hrvatskoj je razmjerno malo umirovljenika sa 40 i više godina staža, pa je i prosječna starosna mirovina znatno manja: podaci HZMO-a otkrivaju da je prosječan staž onih koji ove godine idu u mirovinu 30 godina, a prosječna starosna mirovina koju primaju 2115,71 kuna.
Istodobno, brojne kategorije umirovljenika koje su pravo na mirovinu ostvarile po posebnim propisima imaju znatno manje staža, a primaju veće mirovine. Naravno, povlaštene mirovine vrlo su šarolika skupina koju se ne može svoditi pod zajednički nazivnik, a i među korisnicima jedne te iste kategorije postoje velike razlike.
Podaci HZMO-a za kraj veljače pokazuju da među 17 kategorija korisnika povlaštenih mirovina najmanji prosječni staž imaju pripadnici HVO-a, samo sedam godina i tri mjeseca. Branitelji iz Domovinskog rata, prema istim podacima, u prosjeku imaju 18 godina i osam mjeseci staža. Radnici koji su tijekom rada bili izloženi azbestu u prosjeku imaju oko 27 godina i 10 mjeseci staža, a prosječan staž rudara istarskih ugljenokopa nešto je manji od 29 godina i devet mjeseci.
VEZANE VIJESTI
S druge strane, najveći prosječan staž među skupinama korisnika mirovina prema posebnim propisima imaju akademici – 41 godinu i devet mjeseci. Bivši saborski zastupnici i članovi bivših Vlada, kao i ustavni suci – a njihove su mirovine najveće – imaju u prosjeku gotovo 33 godine i dva mjeseca staža. Djelatne vojne osobe imaju u prosjeku 30 i pol godina staža. Iza umirovljenika koji su sudjelovali u NOR-u u prosjeku su, pokazuje statistika HZMO-a, 29 godina i tri mjeseca staža.
Mnoge države, pa tako i Hrvatska, imaju mirovine po posebnim uvjetima. Međutim, za razliku od Hrvatske, one ih isplaćuju iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog fonda. I EU preporučuje Hrvatskoj da razdvoji dio mirovine korisnika koji je posljedica njegova rada i uplata u mirovinski sustav od onog dijela koji je dobio na temelju zasluga za državu i društvo i koji bi se trebao isplaćivati izravno iz proračuna.
Takva bi praksa imala i konkretne financijske učinke, ponajprije za mirovinski sustav, a moguće i za pojedince, korisnike mirovina. Ako je netko, primjerice, na temelju svojeg radnog staža zaslužio mirovinu od 4000 kuna, a zbog zasluga za državu i društvo dobiva još toliko, onda bi mu se prvih 4000 kuna isplaćivalo iz mirovinskog fonda i usklađivalo bi se kao i ostale mirovine, a preostalih 4000 kuna vodilo bi se kao transfer iz proračuna te bi eventualno povećanje ili smanjenje tog dijela ovisilo o političkoj odluci i financijskim mogućnostima zemlje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
