Nakon otvaranja stečaja nad Uljanikom d.d., krovnom tvrtkom grupe, iznimno je važno u što kraćem roku otvoriti daljnje pregovore kako bi se spasila vrijedna imovina, brodovi koji su u nekoj fazi gradnje, a čija je vrijednost u pulskom i riječkom brodogradilištu veća od 1,4 milijarde kuna, izjavio je u petak novinarima predsjednik Uprave Uljanika.
Trgovački sud u Pazinu danas je otvorio stečaj Uljanika d.d., kojemu je račun u neprekidnoj blokadi 199 dana, po najnovijim podacima, zbog duga od 98 milijuna kuna.
Ročište u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka potrajalo je tek nekoliko minuta, a sudac Damir Rabar je rekao kako nema olakotnih okolnosti, nema prostora da se situacija u tvrtki poboljša.
Razlozi za stečaj tako očiti da, nažalost, nema mogućnosti druge odluke, konstatirao je.
Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić istaknuo je kako od kineskih partnera nije pristigla nikakva ponuda osim najave dolaska tehničkog tima njihovim inženjera radi razmatranja buduće tehničke suradnje.
Po riječima suca Rabara, ta suradnja može se ostvariti i nastaviti i u stečaju.
Nakon današnjeg ročišta, zakonski rok u kojem sudac Rabar treba donijeti rješenje o otvaranju stačaja Uljanika d.d. je tri dana, a tada tvrtka počinje funkcionirati u stečajnim uvjetima te će stečajni upravitelj preuzeti sve ovlasti nad tvrtkom, koja ima 20 zaposlenih.
Bulić: Brodovi koji se grade vrijedni više od 1,4 milijarde kuna
“To znači da sustav više ne može funkcionirati po tržišnoj osnovi. Postoji formalni okvir prema kojem će stečajni upravitelj funkcionirati. Mi očekujemo i vjerujemo da bi to možda bila jedina šansa sada da sustav dobije neki nužni, slobodni protok sredstava da se osigura minimalno funkcioniranje sustava”, rekao je Bulić u izjavi novinarima nakon ročišta.
VEZANE VIJESTI
Smatra kako bi sada bilo iznimno važno u što kraćem roku poduzeti mjere da se sustav “zadrži vitalan” i da se otvore daljnji pregovori kako bi se spasila vrijednost imovine koja je vrlo značajna.
“Govoreći samo o brodovima koji se nalaze u moru a koji samostalno plutaju po pulskom i riječkom zaljevu ta vrijednost je više od 1,4 milijarde kuna. To je značajno svim vjerovnicima, a glavni je vjerovnik hrvatska država. Važno je nastaviti raditi u što kraćem roku i pokušati tu imovinu unovčiti te osigurati brodovima da plove morima a ne da hrđaju u zaljevu”, poručio je Bulić.
Objašnjava kako to znači pregovore sa svim naručiteljima, odnosno brodovlasnicima, iako su ti ugovori u velikoj mjeri otkazani, osim jednog. “Pregovaramo sa svim naručiteljima, za neke brodove smo čak kontaktirali slobodno tržište i tražimo potencijal nekog ulagača koji bi bio spreman preuzeti brod”, rekao je.
Upitan za zadnje pregovore s beligijskom grupacijom Jan de Nul, za koju se gradi jaružalo, a za što je Vlada dala državno jamstvo u u iznosu od oko milijardu kuna (125 milijuna eura), Bulić je odgovorio kako konačni dogovor još nije postignut, ali kako dosadašnji tijek “ukazuje da idemo u dobrom pravcu jer je korist za sve ogromna”.
“Država je zainteresirana da se sačuva ta vrijednost i da se unovče državna jamstva a Jan de Nul je pokazao interes za preuzimanje broda. Pitanje je sada uvjeta po kojima će se to realizirati”, rekao je.
Država, po njegovim objašnjenjima, ipak neće moći izbjeći plaćanje jamstva za jaraužalo, jer je Jan de Nul već pokrenuo proces naplate jamstva. “Procedura za jamstva je jasna. To je zakonski obvezujuće za državu”, rekao je.
I u izjavi novinarima Bulić je ponovio kako kinesko brodogradilište China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) nije dalo nikakvu ponudu već je tek za početak idućeg tjedna najavilo dolazak tehničkog izaslanstva.
Upitan može li se nastaviti raditi a bez da država odobri privremeno financiranje, Bulić je odgovorio kako se to može. “Mi smo već imali na stolu dvije ponude za završetak broda bez i jedne kune državnog jamstva. Radi se o dvije gradnje koje su bile u takvom stupnju dovršenosti da je brodovlasnik bio spreman samostalno financirati brod. Dakle, to je dokaz da je moguće”, istaknuo je.
Bulić objašnjava i kako stečaj krovne tvrtke Uljanik grupe ne znači nužno i kraj, stečaj riječkog 3. maja.
“Današnji dan nije neka prekretnica za 3. maj. 3. maj se i dalje bori za svoj opstanak”, rekao je.
Objašnjava pritom i kako je imovina 3. maja imovina Uljanika d.d. koja sada postaje dio stečajne mase.
Cerovac: Neki danas trljaju ruke, računaju kako će lešinari odraditi svoje
Predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac ustvrdio je kako je današnja odluka politička odluka, a pretpostavlja kako “neki danas trljaju ruke”, računaju da će lakše ući u Uljanik “pa će lešinari odraditi svoje”.
Cerovac je rekao i kako je i sam premijer (Andrej Plenković) “u par navrata rekao da kada se govori o Uljaniku i 3. maju je to politička odluka”.
“Ovo što se danas desilo politici očigledno odgovara. Dogodio se stečaj. Pretpostavljam da neki danas trljaju ruke, računaju da više nema ni sindikata i da će lakše ući u Uljanik pa će leširani odraditi svoje. Možda Vlada na taj način računa dovršiti brodove pa će ponovno angažirati (Danka) Končara i (Tomislava) Debeljaka, koji su se pokazali neozbiljnim partnerima. Vlada ih je maknula iz te priče na kraju ih možda može i vratiti”, kaže Cerovac, napominjući da takve priče kruže Pulom.
“No, neka znaju da sindikat i dalje postoji i neće dozvoliti da netko uđe u Uljanik i da od njega radi što hoće”, poručio je predsjednik Jadranskog sindikata.
Kaže i kako je teško reći što će raditi stečajni upravitelji, kako sve ovisi o Vladi i o tome što ona želi.
Upitan zašto bi Vlada trebala dovršiti brodove, a ne brodovlasnici, Cerovac podsjeća kako je Vlada platila jamstva i ima hipoteku na te brodove.
“Vjerujem da bi dio novca željela vratiti u proračun”, rekao je, ponavljajući kako sada sve ovisi o Vladi i kako ona mora odobriti da se nešto radi u Uljaniku.
Procjenjuje i kako je dio radnika vjerojatno spreman raditi, kao i da ima onih koji bi se vratili kada bi postojala sigurnost.
Član Nadzornog odbora Uljanika iz redova radnika Samir Hadžić nije mogao skriti sarkazam te je u svojoj izjavi “zahvalio Vladi i ministarstvu na dobro odrađenom poslu i uspješnom procesu”.
“Očito je njihova namjera uspjela, a ta je namjera bila različita od naše. Čestitke poreznim obveznicima koji su postali vlasnici još nekoliko brodova”, rekao je Hadžić, koji ne vjeruje da će radnici uspjeti u stečaju naplatiti svoja potraživanja.
Što se njega osobno tiče, kaže da “od danas traži novi posao”.
Inače, prijedlog za otvaranje stečaja nad Uljanikom d.d. podnijela je 5. ožujka Fina i to zbog evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, a račun je tada bio blokiran zbog dugovanja u iznosu od 28,2 milijuna kuna.
Prije krovne tvrtke, odnosno u posljednjih nešto više od mjesec dana šest je članica Uljanik grupe završilo u stečaju – sredinom travnja otvoren je stečaj Uljanik Proizvodnje opreme, početkom svibnja otvoren je i zaključen stečaj Uljanik Poslovno informacijskih sustava, od prošlog tjedna u stečaju su i Uljanik TESU i Uljanik Strojogradnja Diesel, a od početka ovoga Uljanik Brodogradilište i Uljanik Shipbuilding Computer Sistems (USCS).
Ročište na kojem će se odlučivati hoće li i riječki 3. maj u stečaj zakazano je na Trgovačkom sudu u Rijeci za 5. lipnja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter | Facebook | Instagram.
