Gost Dnevnika bio je Goran Hutinec, docent s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pojasnio je zašto se slavi Dan antifašističke borbe te komentirao izostanak državnog vrha s komemoracije u Brezovici.
Zašto baš danas slavimo Dan antifašističke borbe? Zbog čega je to važno?
Pretpostavljam da je razlog odluka Franje Tuđmana koji je htio odmaknuti se od onih datuma koji su ranije stavljeni, 27.7. ili 7.7. na jugoslavenskoj razini i htio je tu istaknuti tu hrvatsku komponentu antifašizma. Rekao bih da je pritom još vjerojatno imao na umu i potrebu da se na neki način kooptira u taj nacionalni hrvatski korpus i ono što je on napisao u programu HDZ-a – pozitivna dostignuća hrvatske ljevice. I zbog toga je uzeo datum kada su većinom Hrvati okupili se bježeći zapravo pred progonom ustaških vlasti i počeli zapravo pripremati ustanak koji je u tom trenutku još nije bio masovan, ali će prerasti s vremenom u masovan antifašistički otpor.
VEZANE VIJESTI
Spomenuli ste Franju Tuđmana. Znamo da je zapravo antifašizam bio neupitan od 1945. do 1990. Od 1990. se zapravo ugrađuje i u Ustav. Međutim, kakav je danas status antifašizma u Hrvatskoj?
Nominalno je on i dalje nedvojben. Naravno, na papiru i u teoriji. Već i zbog same činjenice da je antifašizam u temelju svijeta u kojem živimo. Znači, Ujedinjeni narodi su nastali iz antifašističke koalicije i priznanje Republike Hrvatske je bilo moguće jedino uz prihvaćanje te tradicije antifašizma. Danas, ali ne samo danas, već i dugi niz godina zapravo vidimo pokušaje da se to na neki način izbjegne kad ne gledaju nekakvi strani faktori, kad nisu prisutni i to mislim da zapravo nije novina. To je nešto što se događa kod nas, kako ste rekli, od devedesetih pa praktički sve do danas.
Vidimo da je i danas u Brezovici izostao državni vrh. Svakojaki su razlozi. Predsjednica evo nije uspjela čak poslati ni svog izaslanika koji je otkazao u posljednji trenutak. Vidimo da tu postoje nekakva razmimoilaženja u tumačenju tko je kada kome slao pozivnicu kada je u pitanju ured predsjednika Sabora. Premijer nije došao ni ove godine, nije bio ni prošle, ali poslao je svog izaslanika. Nekako kao da najviši predstavnici državne vlasti ipak ne dolaze na takva mjesta.
Ja bih vas ispravio. Predstavnici državne vlasti kada je na vlasti desna koalicija ili pak neke od desnih stranaka. On izbjegavaju. Kada su lijeve vlasti one se pak vrlo brojne u tim posjetima tim obilježavanjima Dana antifašističke borbe. Mislim da je stvar u tome što se boje ishoda budućih izbora. Jednostavno, ovi protekli izbori su pokazali da tu dosta toga škripi i sad pokušavaju nekako pokriti i začepiti sve te rupe u brodu koji na mnogim mjestima propušta. Nisam siguran koliko će biti uspješni u tome. Mislim da je dosta znakovito bilo danas zviždanje i povici koji su upućeni izaslaniku predsjednice u Jazovki na tamošnjoj komemoraciji.
#related-news_0
To je točno. Danas smo na Jazovki zapravo čuli još jedan prijedlog koji stiže od desnih i vrlo desnih stranka. Zlatko Hasanbegović je rekao da treba dokinuti ovaj datum – 22. lipnja da je to jedna povijesna izmišljotina, da će u Saboru njegova stranka ići upravo s tim prijedlogom.
Dobro, mislim datumi se mogu mijenjati. Kao što se opet pokušava promijeniti Dan nezavisnosti, odnosno Dan državnosti. Ali, onda treba ponuditi jasnu alternativu. Koji će datum biti koji ćemo obilježavati? Hoće li to biti kao u slovenskom slučaju Dan osnutka oslobodilne fronte ili primjerice u Slovačkoj Dan ustanka iz kolovoza 1944. U svakom slučaju ne može se izbrisati antifašizam jer to je ono što je temelj naše nezavisnosti. Bez toga, mi nikad ne bismo bili priznati kao nezavisna država devedesetih. Nikad ne bismo bili pušteni u UN, nego bi mislim ostali vjerojatno u nekoj poziciji eventualno Kurda ili nekakve slične etničke skupine bez vlastite nezavisne države.
Koliko se zapravo danas u Hrvatskoj poistovjećuje antifašizam i komunizam? Spomenuli ste Jazovku, znamo da su se tamo dogodili zločini koje su napravili komunisti.
Da, samo ne 22.6. i to vam jasno pokazuje da je dugi niz godina na djelu pokušaj da se doista antifašizam izjednači s komunizmom. Što doista nije točno i ne može biti točno jer u antifašističkoj borbi bilo je razinih skupina. Ne samo u Hrvatskoj. Mislim da bi bilo pogrešno to svoditi samo na Hrvatsku, to je ipak puno važnije i puno veće. To je jedan svjetski događaj, odnosno svjetska koalicija koja se okupila da bi se suprostavila naravno nacizmu kao najopasnijem protivniku, ali i raznim drugim njihovim saveznicima koje sve podrazumijevamo pod tim generičkim pojmom fašizma. Jednostavno, izjednačavati to u hrvatskom slučaju nije povijesno točno, a nije ispravno mislim u političkom smislu za zdravlje nacije danas.
Ova učestala promjena datuma. Vidimo ponovno kreće ova inicijativa da se Dan državnosti koji će se još ove godine slaviti u utorak, 25. lipnja, da se vrati na 30. svibnja, što je bilo ranijih godina.
Pa sad, i 30. svibnja ima smisla. To je bio dan kada je bio konstituiran prvi višestranački sabor 1990. godine i kada bismo mi živjeli u državi u kojoj doista vlast odgovara narodu, u kojoj sluša mišljenje svog naroda i ne čini ništa na štetu tog naroda, onda bi itekako bilo opravdano da se slavi doista na taj dan, Dan državnosti. Iako, u praksi nisam baš siguran da za to imamo pokrića. Možda jednom u budućnosti bude tako, ali danas još uvijek ne vidim tu mogućnost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.
