Nakon prvih rigoroznih kazni u prometu koje sežu i do 24.000 kuna - mnogi se pitaju na koje ih je sve načine moguće platiti.
Čak 3160 prekršitelja evidentirano je na cestama u samo pet dana otkako su na snazi nove, strože kazne.
VEZANE VIJESTI
“Najviše je prekršaja brzine, kao i inače, oko 30 posto. Interesantno da je sljedeći po broju prekršaja – nevezanje sigurnosnim pojasom. To inače nije bio takav postotak – veći od 20 posto. Ali to je samo na tragu onoga što tražimo – da se sankcioniraju prekršaji zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće”, rekao je Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa za RTL.
Zato su i novčane kazne puno rigoroznije. Ipak, ovisno o težini prekršaja, i dalje je moguće platiti samo dio. Za kaznu do 2000 kuna možete platiti pola odmah na mjestu gotovinom ili karticom. Ako u roku od osam dana platite kaznu u iznosu od dvije do pet tisuća kuna – bit će za trećinu manja. A kazne veće od pet tisuća kuna izriče sud za teže prekršaje.
Najviša kazna zasad je ona od 24.000 kuna pijanom vozaču bez vozačke dozvole u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ipak, takav iznos rijetko tko ima pri ruci, a sud to uzima u obzir. “Uvijek zakonodavac propisuje određeni raspon visine kazne. I uvijek se sve te olakotne okolnosti trebaju uzeti u obzir. Jer postoji takozvano zakonsko ublažavanje kazni koje imaju cilj da se smanje kazne i uzmu u obzir osobne obiteljske prilike počinitelja, pogotovo ta socijalna kategorija”, govori odvjetnik Krešimir Škarica.
Moguće je i plaćanje na rate. Ali nije moguće – ne platiti. Jer, Fina će pokušavati dvije godine ovršno naplatiti dug. Ako to ne uspije – kaznu je moguće odraditi radom za opće dobro ili boravkom u zatvoru. Nakon tri godine dug odlazi u zastaru. Ali, ta osoba više ne može voziti niti registrirati automobil.
“Visoka kazna ispočetka – pokazali su povijest i iskustvo – znači određeni uspjeh, ali na kratko vrijeme. Ako je samo visoka kazna rezultat prometne prevencije, onda ona dugoročno ne postiže svrhu, osim ako nije popraćena preventivnim mjerama i edukacijama mladih vozača”, naglasio je Škarica.
Stradavanja na cestama sve je manje, a ovim izmjenama Zakona, nadaju se u policiji, nesreće bi trebale biti još rjeđe. “Do 6. kolovoza imamo 15 posto manje stradalih. A to kad se izražava u ljudskim životima, to je 27 života, hajde nazovimo to na neki način, spašeno, tj. manje poginulih u odnosu na isti dan prošle godine”, ističe Huljak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
