S ekonomistom Zdeslavom Šantićem voditeljem istraživanja i analitike u Global Success Advisors, međunarodnoj konzalting tvrtki, Net.hr je razgovarao o dosezima eventualne recesije, kretanjima na globalnoj ekonomskoj sceni, te o posljedicama za hrvatsko gospodarstvo.
Možemo li komparirati ovaj krizni val s onima ranijima? Prijeti li sada veći i teži krizni udar nego u ranijim udarima recesije?
ŠANTIĆ: Nakon oporavka od krize iz 2009. godine, u svjetskom i europskom gospodarstvu bilježili smo dominantno pozitivne gospodarske trendove, a koji su bili vidljivi i kroz snažan rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti te pad zaduženosti. Očekivano je da nakon duljeg razdoblja pozitivnih trendova, nastupi i negativna faza gospodarskog ciklusa. Za razliku od prošle krize danas je financijski sustav znatno otporniji te se ne očekuju značajniji potresi u financijskoj industriji kao prije desetak godina. Međutim, moramo biti svjesni da je danas prostor za protucikličko djelovanje monetarne politike u najrazvijenijim zemljama puno manji negoli je bio nakon krize 2008. godine.
Naime, već nekoliko godina Europska središnja banka provodi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku, koja je kamatne stope usmjerila na rekordno niske razine. Iako ESB i dalje ima prostora za protucikličko djelovanje, a vjerojatno će uskoro posegnuti i za dodatnim monetarnim stimulansima, efikasnost monetarne politike se gubi u razdobljima izuzetno niskih ili visokih kamatnih stopa. Dok kod Njemačke postoji prostor za implementaciju fiskalnih poticaja gospodarstvu, mnoge zemlje EU-a, uključujući i Hrvatsku, nemaju taj luksuz pogotovo kada nastupi pad proračunskih prihoda.
VEZANE VIJESTI
Što se u strukturi hrvatske ekonomije promijenilo od Velike recesije 2008.-2009.? Što je Hrvatska propustila učiniti, nakon prošlog recesijskog vala – da bi spremnije dočekala ovaj?
ŠANTIĆ: Kada gledamo domaće gospodarstvo pozitivni trendovi su prisutni od sredine 2014. godine. Kontinuirani rast BDP-a, pad razine nezaposlenosti na rekordno niske razine te smanjenje fiskalnih (proračunski saldo i javni dug) i vanjskih (tekući račun platne bilance i vanjski dug) neravnoteža su prisutni. Ipak, valja naglasiti da puno toga podsjeća na 2008. godinu, iako su neravnoteže manje izražene. Naime, rast BDP-a i dalje dominantno ovisi o kretanju osobne potrošnje. Također, ponovno vidimo jedan snažan rast na domaćem tržištu nekretnina, koji teško može svoje opravdanje pronaći u dinamici gospodarskog rasta te demografskim kretanjima.
Naravno, svakako moramo spomenuti i turizam, koji je možda i jedna od najosjetljivijih djelatnosti na negativne cikluse u gospodarstvu. Nažalost, ostaje osjećaj da se trebalo mnogo više napraviti po pitanju reformskih procesa dok je i međunarodno okruženje bilo znatno povoljnije. To se prije svega odnosi na cjelovitu reformu poreznog sustava, poboljšanje poslovne i investicijske klime te promjene u strukturi javne potrošnje. Neke ključne reforme su pokrenute, poput reforme sustava obrazovanja, no njihova dinamika nije zadovoljavajuća. No, za razliku od prije desetak godina, danas Hrvatska ima na raspolaganju znatno veća sredstva iz EU fondova, što je za malo gospodarstvo izuzetno značajan faktor, pogotovo u vremenima krize.
Što usporavanje rasta u EU-u konkretno znači za hrvatsko gospodarstvo? Kada i kako će Hrvatska osjetiti posljedice ekonomskih problema u Njemačkoj?
ŠANTIĆ: Usporavanje rasta u EU-u za Hrvatsku prije svega znači slabije perspektive za izvozni sektor, uključujući i izazovnija vremena za naš turistički sektor. Istovremeno, može se očekivati slabljenje domaće potražnje te korekcija na tržištu nekretnina. Neke od ovih utjecaja smo već zabilježili ove godine uslijed pogoršanih očekivanja u EU-u. Također, fiskalna prilagodba treba dokazati svoju održivost u “manje dobrim vremenima”, odnosno treba vidjeti hoće li se javni dug nastaviti smanjivati i u vremenima kada BDP i proračunski prihodi počnu padati.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram
