Uspjeh sindikalne incijative koja je prikupila više od 750.000 potpisa protiv rada do 67. godine mogao bi donijeti i novu pogodnost radnicima.
Vlada je pod pritiskom u hitnu proceduru pustila cijeli paket zakona kojim se regulira odlazak u mirovinu sa 65 godina, ali ključna razlika je da su ostavili i odredbu da onaj tko želi, može raditi i do 68. godine. Dosad je za rad iznad 65. godine bio potreban konsenzus radnika i njegova poslodavca. Ako se ne mogu dogovoriti, radnik bi otišao u svoju mirovinu, a poslodavac zaposlio nekog mlađeg, piše 24sata.
li izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika. I to tako da bi nakon 65. godine mogli otići u svoju redovnu mirovinu, a još će dobiti i otpremninu. Ako ostanu raditi do 68. godine, mogu u ekstremnom slučaju provesti i većinu od te tri godine na bolovanju. Sve bi trebao platiti poslodavac, a država neće imati nikakav trošak.
VEZANE VIJESTI
Poslodavci su ogorčeni takvom odredbom, a sindikati kažu da su poslodavci dosad tjerali radnike na njihovu štetu u prijevremenu mirovinu, pa će sad biti ispravljena nepravda.
No svakako da u ovom trenutku radnik sa 65 godina života i 15 godina staža ide u mirovinu bez ikakve otpremnine. A ako ostanu zakonske izmjene koje je predložila Vlada, trebao bi dobiti dodatni novac.
Kako je do toga došlo? Vlada je po novom propisala da se u mirovinu ide sa 65 godina, ali u tim godinama radniku ne prestaje odmah vrijediti i ugovor o radu, kao dosad. Ako radnik želi, može ostati raditi do 68. godine. Ako i poslodavac treba radnika, sve je u redu. Ali ako poslodavac ne želi radnika, onda tu nastaje problem za poslodavca.
– I danas je radnik mogao ostati do 67. godine, ali samo ako je takav dogovor poslodavca i radnika. Ugovor je prestajao u 65. godini. Sad odlučuje samo radnik, a ugovor o radu automatizmom se prekida tek sa 68 godina života radnika. To znači da, ako poslodavac želi da radnik ode sa 65 godina, mora raskinuti ugovor, a to podrazumijeva otpremnine i sve druge troškove koji bi mogli nastati. Jer radnik ne mora prihvatiti otpremninu koja je predložena, a tad su moguć i sudski postupci – upozorava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavavaca (HUP).
Dakle, potpuno pojednostavljeno: Dovoljno je da radnik koji ima 65 godina i uvjete za mirovinu samo izrazi želju da bi radio i, ako ga poslodavac ne želi, mora dobiti otpremninu.
Ali ni tu nije kraj nelogičnostima u ovom paketu zakona, upozorava Majetić.
Ako je radnik na bolovanju, prva 42 dana su na trošak poslodavca. A nakon toga trošak preuzima država.
Ali nakon 65. godine država više ne plaća niti dan bolovanja nego je sve na trošak poslodavca. Ako se već to mijenja i dopušta rad do 68. godine, onda bi trebalo izmijeniti i zakon tako da država sudjeluje u tim troškovima, drže poslodavci.
– Inače vam se zaista može dogoditi da netko bude na dugotrajnom bolovanju jer mu je to isplativije nego da prima mirovinu, a sve snosi poslodavac – zaključuje Majetić.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da mu nije jasan stav poslodavaca i njihova pobuna protiv predloženih izmjena. Pogotovo jer su oni sami zagovarali rad do 67. godine, ali je i čitav niz njih, kaže, tjerao radnike u prijevremene mirovine jer im više nisu trebali.
– I sad su poslodavci nudili otpremnine da radnici iznad 60 odu u mirovinu. Time su oni trajno imali niža primanja u mirovini. A onda su ih poslodavci uzimali na pola radnog vremena sa znatno manjim pravima radnika. Oni bi zadržali radnika kad im se svidi, a ne kad ne bi, kazao je Sever za 24sata.
Kad je dulji rad u potpunosti išao na teret radnika, onda su na to gledali blagonaklono, sad kad i oni trebaju sudjelovati, onda nisu za njega. Poslodavci bi trebali, po meni, uz otpremnine uplaćivati i u posebni fond iz kojeg bi se onda kompenzirala radniku kojeg su otjerali u mirovinu trajno umanjena primanja – kaže Sever.
Što se tiče bolovanja, sindikalac također kaže da poslodavci bezrazložno paničare jer je ministar Josip Aladrović obećao izmijeniti i taj zakon.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
