Hrvatsko predsjedanje EU-om prigoda je za osnaživanje vidljivosti i prisutnosti Hrvatske u EU i obrnuto, za predstavljanje Hrvatske europskoj javnosti i unaprjeđenje vlastitih sposobnosti, rekao je u petak u Rijeci hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na konferenciji posvećenoj predstavljanju drugog stupa političkih prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije pod nazivom “Europa koja povezuje”, ministar je naglasio kako se Hrvatska na kraju predsjedanja želi potvrditi kao odgovorna europska država. Dodao je da će hrvatski program predsjedanja vlada usvojiti u prosincu.

Predstavljanja političkih prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a održat će se u četiri grada, nakon Rijeke još u Splitu, Varaždinu i Osijeku.

Cilj je građanima približiti EU kao zajednicu država vladavine prava, kazao je ministar ističući da će Rijeka također sljedeće godine predstavljati Hrvatsku kao Europska prijestolnica kulture.

Hrvatsko društvo prošlo je proces osamostaljenja, rat, pristupne pregovore, sve smo okončali članstvom u NATO-u i EU-u i prepoznati smo kao država koja doprinosi miru i stabilnosti, rekao je ministar.

Dodao je da je pred Hrvatskom važno razdoblje, kao i da su brojni izazovi pred zemljama članicama – od migracija do brexita jer nije lako ući a ni izaći iz EU-a.

“Pitanje je kako će se taj izlazak provesti, sa sporazumom ili bez njega”, rekao je.

Naglasio je da je jedna od najvažnijih tema sporazum o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a.

Četiri su krovna područja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koji odražavaju viziju europskih prioriteta u narednom razdoblju: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Tijekom konferencije u Rijeci održane su dvije panel rasprave – Europa koja se povezuje kroz promet, digitalno društvo i energetiku i Europa koja povezuje svoje građane kroz kulturu, turizam i sport.

Na tim su panelima predstavljeni glavni prioriteti šestomjesečnoga predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a koji se odnose na povezivanje u prometnom, energetskom i digitalnom smislu i povezivanje kroz sport, turizam i kulturu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će najvažnije teme u pomorstvu biti nastavak digitalizacije i zaštita mora i priobalja te dovršetak i unaprjeđenje transeuropske prometne mreže (TNT).

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, posjetio je da je vlada u Sabor uputila prijedlog nove strategije energetskog razvoja, koja otvara perspektivu za energetski sektor, sigurnost opskrbe i razvoj alternativnih dobavnih pravaca.

Strategija ide u smjeru povezivanja s drugim članicama u smislu alternativnih dobavnih pravaca. “Prirodni potencijal Hrvatske je toliko velik da našu energetsku ovisnost o uvozu možemo umanjiti i preokrenuti”, rekao je.

Naglasio je da je strategija usmjerena na afirmaciju hrvatskih potencijala iz obnovljivih izvora energije, vjetra, sunca, na bazi biomase, hidropotencijala. U sljedećih 10 godina treba omogućiti utrostručenje instalirane snage iz obnovljivih izvora i mislimo da je to moguće, rekao je.

Istaknuo je također da je projekt LNG terminala na Krku dokaz integriranosti i hrvatski doprinos smanjenju energetske neovisnosti europskog kontinenta.

Naglašena je i važnost ravnomjernog razvoja Hrvatske u turističkom smislu gdje je ministar turizma Gari Cappelli istaknuo da treba razgovarati o održivosti sustava, da je uvijek za to da najprije domaće stanovništvo bude zadovoljno turizmom, a onda će biti zadovoljni i turisti.

“Važno je znati upravljati destinacijom i zaštiti sva svoja bogatstva”, rekao je.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je sloboda kretanja jedan od temeljnih stupova EU-a u svim aspketima, da kultura nije uređena normama i direktivama, no da je na strateškoj razini prepoznat poticajni element za povezivanje EU-a i građana.

Spomenula je uspješni model Erasmusa iz sustava obrazovanja kazavši da se tako može poticati i mobilnost u kulturi te da je važno i poticanje kreativnih industrija, koja je rastuća grana i koju potiču mnoge europske države.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel upozorio je da se u sljedećoj financijskoj perspektivi EU-u, programu za sljedećih sedam godina, predviđa smanjenje kohezijskih sredstava, kao i povećanje vlastitog udjela u financiranju.

Smatra da bi to bilo pogubno za neke zemlje, pogotovo one koje su kasnije ušle u EU te da treba lobirati da kohezijski fondovi ostanu barem na istoj razini, a da se vlastiti udjel financiranja ne mijenja.

Predsjednik vlade RH Andrej Plenković predstavio je potkraj listopada prioritete predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine kada će Hrvatska biti zemlja predsjedateljica, te je prvi put predstavio službeni slogan hrvatskog predsjedanja koji glasi Snažna Europa u svijetu punom izazova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.