Dio zaposlenika zatražio stimulativne otpremnine, što će smanjiti broj zaposlenih. U idućih pet godina njihove bi plaće stajale 238 milijuna kuna
Prepuštanjem dijela poslova državne uprave županijama od 1. siječnja 2020. smanjit će se, barem privremeno, broj zaposlenih službenika za 60, piše Večernji list.
Vlada je, naime, u odgovoru na zastupničko pitanje Bože Petrova objavila kako je upravo toliko državnih službenika zatražilo stimulativne otpremnine, koje će državu koštati ukupno nešto više od 96,7 milijuna kuna. Iz Vlade odgovaraju zastupniku i kako bi plaće tih službenika, da su se odlučili ostati u sustavu, državu u idućih pet godina koštale 238 milijuna kuna, pa izvlače zaključak kako bi to zbrinjavanje državi uštedjelo 66 posto troška za njihove plaće. Međutim, Vlada već u sljedećem pasusu odgovora na zastupničko pitanje priznaje da ne može jamčiti da se isti ljudi koji će uzeti otpremnine neće vratiti u sustav.
– U skladu s Ustavom, svaki državljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe – odgovorila je Vlada na pitanje Petrova može li jamčiti da se isti ljudi nakon primanja otpremnina neće vratiti u sustav, “kako to u Hrvatskoj funkcionira”.
Međutim, iz Vlade napominju kako ne očekuju da će takvih slučajeva biti mnogo jer otpremnine mogu dobiti isključivo službenici koji će 31. prosinca 2025. imati uvjete za starosnu mirovinu, koji uz 65 godina života za državnu službu traže 15, a za službu u gradu ili općini te županiji najmanje 20 godina staža.
Time je, kaže Vlada, znatno sužen krug osoba koje bi se mogle javiti na javne natječaje koje će, eventualno, objavljivati županije zaključe li da im za obavljanje poslova koje im prenosi država treba više ljudi, na što Vlada neće moći utjecati.
Jednako tako, država više neće imati ni utjecaj na visinu plaća službenika koji sada ulaze pod okrilje županija jer osnovicu za plaće na županijskoj razini utvrđuju župani, a koeficijente za obračun plaća županijske skupštine, uz ograničenja propisana zakonom, unutar raspona od 1,00 do 6,00.
Na te službenike ne odnosi se Zakon o plaćama u javnim službama, nego tek opći radni propisi i kolektivni ugovori, tamo gdje su propisani, pa se na njih ne bi odnosio ni davno najavljeni zakon koji je trebao osigurati napredovanje najboljih i kažnjavanje službenika koji svom poslu ne pristupaju odgovorno. A dio zastupničkog pitanja Bože Petrova odnosio se i na taj zakon.
– Što se događa sa Zakonom o plaćama državnih i javnih službenika koji najavljujete tri do četiri godine? Martina Dalić je, koliko se mogu sjetiti, o njemu govorila. Namjeravate li ga uopće provesti do kraja mandata? – glasilo je pitanje.
Vlada je odgovorila kako je rad na tom zakonu zastao “zbog velikih promjena u sustavu državne uprave”, odnosno zbog gašenja zavoda i agencija te osnivanja novih tijela. Zbog toga je, kažu, potrebno ažurirati registar zaposlenih.
– Dodatni problem koji utječe na cjelokupni sustav zahtjevi su sindikata državnih i javnih službi za dodatne korekcije vrijednosti koeficijenata složenosti poslova – odgovaraju iz Vlade, premda nije posve jasno kako su zahtjevi sindikata o kojima se priča tek posljednjih mjesec dana uspjeli zaustaviti zakon čija je procjena učinaka u javnu proceduru bila puštena potkraj 2018. godine, piše Večernji list.
Donošenje tog zakona tada je zakompliciralo i to što je iz Ministarstva uprave, koje vodi evidenciju službenika, njegova izrada prebačena u Ministarstvo rada, a ono je za izradu zaduženo i nakon što je Pavić otišao u resor fondova EU. Vlada, međutim, i dalje tvrdi da će ustrajati u donošenju tog zakona čim završi analizu koeficijenata u javnim službama, za što bi, po prijašnjim najavama, trebala angažirati strane konzultante.
