Ivan Güttler, voditelj Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju, govorio je u N1 Studiju uživo o klimatskim promjenama i o tome kako one utječu na ekstremne vremenske prilike kakvim smo svjedočili jučer u Hrvatskoj.
Güttler se prvo osvrnuo na jučerašnje vremenske neprilike koje su poharale Jadran i koje su sa sobom donijele rekorde poput najviših izmjerenih valova i razine mora.
“Ovo iza nas je bio jedan ekstremni vremenski događaj. Nažalost, u nekim dijelovima Jadrana, u Veneciji, imali smo smo smrtna stradanja. Naši oceanografi u Splitu i Zagrebu razmišljaju da su valovi možda bili i viši od 10 metara. Ne možemo valove direktno povezati s klimatskim promjenama, ali je zagrijavanje koje vidimo u klimatskom sustavu doprinijelo sve češćoj pojavi ovakvih i sličnih ekstrema.”
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je i koja su područja ugroženija kada govorimo o klimatskim promjenama.
“Ako govorimo generalno o ekstremima, onda su najizvjesniji ekstremi vezani oni za visoke temperature. Toplinski valovi i problemi koje oni uzrokuju su direktno vezani uz klimatske promjene. Njihovo trajanje, brojnost i područje koji pokrivaju su sve češći.”
Ekstremi poput onih jučerašnjih su složeni procesi budući da na njih utječu i klimatske promjene i prirodna specifičnost područja, kazao je klimatolog.
“Ekstremi koji su se dogodili prošlih dana su malo složeniji jer jer uz klimatske promjene na njihovu pojavu i specifičnosti utječe prirodna varijabilnost.”
“Pažljivo promatramo statistike koje pokazuju da su se ovakva juga pojavljivala svakih 20, 30 godina, a sada se događaju unutar svakih 10.”
Dodao je i sljedeće:
“Otkad su počela mjerenja prosječna tempretura je na srednjoj godišnjoj razini rasla za oko 1,1 stupanj. Izračuni do kraja 21. stoljeća za ovaj dio Europe daju raspon mogućeg zagrijavanja od dva pa do 5, 6 stupnjeva. O nastavku emisije stakleničkih plinova ovisi to hoće li zagrijavanje biti 2, 3 ili 5 stupnjeva.”
#related-news_0
Pojasnio je i kako će klimatske promjene utjecati na ljude i cijelu biosferu.
“Nismo u situaciji da će izumrijeti ljudska vrsta. Međutim, velik broj obalnih zajednica i gradova poput dijelova Jugoistočne Azije će biti pogođeni.”
“Ono što je činjenica jest da nećemo imati trajno stanje ekstrema, ali događaji poput ovih, toplinskih valova će biti češći,” pojasnio je Ivan Güttler. Također je rekao kako će to sve posljedično dovesti i do uništenja velikih područja u požarima i poplavama, problema u infrastrukturi i po društvo.
“Činjenica jest da kada se dogodi nekakva prirodna situacija, ona je kombinacija prirodnih zakona i vremena tog dana te klimatskih promjena kao nekakve promjene koja unosi novu energiju i dodatno intenzivira te ekstremne događaje. Postoje gradovi i manje zajednice koje su prepoznale probleme klimatskih promejna, uvode obnovljive izvore energije i rade na toj problematici.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
