Gdje prestaje pravo na iznošenje mišljenja, a počinje sramoćenje?

Vijesti 28. stu 201920:18 > 20:26
Morguefile/FidlerJan

Zatvor za vrijeđanje, klevetu ili sramoćenje nije predviđen, no uz novčane kazne, nije rijetkost i da krivci dobiju otkaz.

Obiteljsko prepucavanje bivših supružnika na fejsu završilo je kaznom od deset tisuća kuna, jer sve što napišete, komentirate ili lajkate na društvenim mrežama može biti iskorišteno protiv vas ako nekoga vrijeđa, kleveće, narušava mu ugled ili se pak on zbog toga tako osjeća.

”Raspon za ta kaznena djela, radi se naravno o novčanim kaznama je između 90 i 500 dnevnih iznosa, znači to se temelji ne samo na iznosima njegove plaće, nego i druge imovine, itd, tako da se individualno određuje”, kaže Rafael Krešić, odvjetnik.

Kazna je veća što je profil dostupniji većem broju ljudi, no i tu postoji problem. Hrvatska diplomatkinja koja je zbog rasističkog komentara na društvenim mrežama dobila otkaz imala je zatvoren profil, ipak – dospio je u medije.

Zbog uvredljivih statusa novčane su kazne dobili i sin jednog političara, ali i novinar koji je želeći uvrijediti sustav – uvrijedio policajce. Pa iako njihovi profili nisu anonimni i dostupni su velikom krugu ljudi – činjenica je da su kritičari puno hrabriji kad im je pred očima tipkovnica, ne i osoba, pravna ili fizička – kojoj se obraćaju.

”Kad ste skriveni iza monitora i tastature, onda imate osjećaj da vas drugi ne vide, dakle nema onog pogleda oči u oči, to je dakle neki drugi, udaljeni kilometrima žice osoba ili osobe, i onda u žaru te diskusije i rasprave zna se otići u nekakve tonove i koje nisu baš primjereni”, kaže Marko Rakar, komunikacijski savjetnik.

Zatvor za vrijeđanje, klevetu ili sramoćenje nije predviđen, no uz novčane kazne, nije rijetkost da zaposlenici i to u državnim ili javnim tvrtkama dobiju otkaz, jer su se na društvenim mrežama potužili na uvjete na poslu.

”Radi se situaciji gdje vi nekoga kažnjavate zbog sramoćenja koje se čini time da se o nekome iznese nešto što je istinito, ali opet se netko smatra osramoćenim, ne vidim smisao niti javni interes prije svega u sankcioniranju takvih stvari”, kaže Rafael Krešić, odvjetnik.

Gdje prestaje pravo na iznošenje javnog mišljenja, a počinje sramoćenje – dilema je koja bi trebala nestati kad se iz kaznenog zakona izbriše pojam sramoćenja. To ipak neće promijeniti pravila ponašanja na društvenim mrežama, a svi bi se trebali držati pravila – ne piši ono što ne bi mogao izgovoriti u sudnici, piše RTL.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.