Omogućuju li obrazovni sustavi u svijetu svojim učenicima da budu uspješni? Sedamdeset i devet zemalja, uključujući Hrvatsku, nestrpljivo iščekuje da se u utorak objave rezultati ispitivanja PISA, OECD-ova testiranja znanja i vještina učenika. Objavu rezultata pratite na N1 televiziji od 9 sati.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokrenula je 2000. Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika, poznatiji pod nazivom PISA, kako bi vrednovala znanja učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.

U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje.

U početku dočekano s nepovjerenjem nacionalnih donositelja odluka, ispitivanje je postalo nezaobilazan barometar za vlade koje se na njega pozivaju kako bi opravdale svoje izbore kada je riječ o obrazovnim politikama.

Unatoč stanovitim kritikama, to golemo ispitivanje (ukupno se testira 600.000 učenika) pruža puno pouka.

U sedmom ispitivanju, čiji će rezultati biti objavljeni u utorak, “dominanta” je čitalačka pismenost, kao i 2000. i 2009.

Problematika popisa pobjednika

PISA testira učenike u dobi od 15 godina, izabrane tako da čine reprezentativne uzorke. Kao i u svakom ispitivanju, postoje margine pogreške o kojima treba voditi računa.

Po mišljenju Juliena Greneta, znanstvenika Pariške škole ekonomije, “dimenzija pobjednika” PISA-e je krhka jer se ne temelji na jako velikim uzorcima. U Francuskoj, primjerice, (zemlji koja je 2016. po rezultatima bila prosječna), testira se 5000 do 6000 učenika, odnosno osmero na 1000, kaže sa žaljenjem.

“Potrebno je ići izvan okvira običnog klasificiranja”, ističe Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistike francuskog ministarstva obrazovanja.

Po njegovu mišljenju, ono što je važno je da se analiziraju snage i slabosti svakog obrazovnog sustava.

“U Francuskoj, učenike se u prvom redu uči da odgovore nauče napamet, a ne da ih previše traže”, rekao je direktor odjela za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher u razgovoru za Journal du Dimanche.

Da bi se ispravno razumjelo ispitivanje, potrebno je analizirati poziciju neke zemlje unutar skupine usporedivih zemalja: primjerice, Francuske u odnosu na 35 bogatih zemalja OECD-a.

Temeljne pouke

Najbolje rezultate na PISA-i do sada su postizale zemlje posve različitih kultura kao što su Južna Koreja, Kanada, Finska.

Anglosaksonske zemlje kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo ne briljiraju baš.

PISA je omogućila da se rasvijetli utjecaj društvenog podrijetla učenika na njihove školske rezultate. Ti zaključci izvučeni su iz “kontekstualnih” upitnika, koji traže od učenika informacije o njihovu društvenom položaju, obiteljskoj situaciji i njihovoj percepciji škole.

U Francuskoj, gdje je taj utjecaj izraženiji nego u drugim zemljama OECD-a, međunarodno ispitivanje je “odigralo ulogu osvještavanja”, pridonijelo izmjenama u sustavu obrazovanja za učenike na područjima s najvećim društvenim problemima, kaže Rocher.

Druga pouka izvučena iz PISA-e koju treba “pozorno pratiti” ove godine, smatra on, razvoj je učenika s poteškoćama.