Rezultati PISA testa stigli su isti dan kada su sindikati potpisali dogovor s Vladom o povećanju koeficijenata za učitelje i profesore te pokazali kako su hrvatski učenici ispod prosjeka u sve tri testirane kategorije - čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnjoj. Rezultate i stanje u školstvu u Točki na tjedan komentirali su novinarka Telegrama Dora Kršul i znanstvenik Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme.
Na upit treba li vezati rad učitelja i nastavnika te njihove plaće s rezultatima koje ostvaruju na testovima i državnoj maturi, Jokić kaže:
“Na neki način materijalni status i osjećaj zadovoljstva i jest povezan s tim kako oni rade svoj posao. Međutim, to nije jedino što utječe na rezultate naših učitelja i kako se djeca osjećaju u školama. Povećanje plaće ni na koji način neće utjecati na PISA testove.”
“Plaća je stimulacija da se dobro radi posao. Mislim da na kvalitetan način treba prepoznati i vrednovati one koji postižu dobre rezultate”, dodala je Kršul.
Kršul je prokomentirala i zahtjeve za ostavkom ministrice Blaženke Divjak.
“Divjak se proziva da je njezina reforma pridonijela tim rezultatima, što nije točno. Istraživanje se provodilo u proljeće 2018., kada ni eksperimentalna faza ‘Škole za život’ nije ušla u škole. Po mom sudu, ministrica ima političku odgovornost za sve što se dešavalo u resoru posljednja dva mjeseca, a ima i moralnu odgovornost”, rekla je.
U kategoriji prirodoslovne pismenosti zabilježen je negativan trend, a loši rezultati u kategoriji matematičke pismenosti ne znače, kaže Jokić, da hrvatski petnaestogodišnjaci ne znaju računati.
“To što je trećina naših učenika matematički funkcionalno nepismena, ne znači da ne znaju osnovne računske operacije, pa ček i neke naprednije. Oni samo ne znaju ta znanja i vještine primijeniti u situaciji životne simulacije”, objasnio je Jokić.
Boris Jokić uvjeren je kako bi hrvatski učenici mogli biti među najboljima u Europi, ali su potrebne reforme i strategije obrazovanja.
“Obrazovanje je ključna stvar za razvoj društva. Kada se to shvati, obrazovanju se drugačije pristupa. Hrvatska može biti u gornjoj četvrtini najrazvijenijih zemalja u obrazovanju. Imamo sve preduvjete”, smatra Jokić i dodaje: “Za to treba puno pameti i srca. Vjerujem da bismo za šest godina mogli imati bolji rezultat.” Iznio je i kritiku PISA istraživanju.
VEZANE VIJESTI
“PISA istraživanje nije jedino niti najbolje mjerilo nekog sustava. Ako mogu izreći kritiku, to je fetišizacija rang lista, uspoređivanja zemalja. Dobar je alat, dobar uvid za obrazovnu politiku za jedno društvo da, na neki način, fino modificira sustav”, kazao je.
Osim kritike, Jokić je istaknuo i dvije pozitivne strane ovog istraživanja, prema kojem su naši učenici iznimno zadovoljni životom u Hrvatskoj, na budućnost gledaju pozitivno, a osim toga, i oni slabijeg socioekonomskog statusa mogu se fakultetski obrazovati.
“PISA istraživanje pita i o mentalnom zdravlju učenika. Kako se osjećaju u školi, koja je njihova pripadnost školi. Tu hrvatski učenici pokazuju iznadprosječno zadovoljstvo životom. Mladi ljudi su zapravo zadovoljni životom u Hrvatskoj. Petnaestogodišnjaci svoju budućnost vide pozitivno.
Ako dolazite iz nepovoljnog socioekonomskog okruženja, može se očekivati da ćete završiti fakultet. Nema te velike razlike između sustava.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
