Ako imate naviku plaćanja mjesečnih režija u poslovnicama “Hrvatske pošte” (HP), sljedeći put ne zaboravite, uz račune, ponijeti i osobnu iskaznicu.

Naime, čitateljica Slobodne Dalmacije koja je prije nekoliko dana u jednom od HP-ovih splitskih ureda plaćala redovne mjesečne režijske troškove nemalo se iznenadila kad je djelatnica od nje zatražila osobnu iskaznicu koju je potom i kopirala, piše Slobodna Dalmacija.

“Sve je bilo u redu dok radnica na poštanskom šalteru nije došla do računa za stambenu pričuvu, tada je rekla da mi to neće moći naplatiti ako me ne legitimira. Pitala sam je zašto, a onda je odgovorila da su dobili takav naputak od Uprave i da su ga dužni provoditi, da se radi o nekakvim novim pravilima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv terorizma!? Kakve veze s tim uopće ima moj račun za pričuvu u iznosu od oko 200 kuna koje idu na zajednički račun naše stambene zgrade u Jeretovoj ulici…”, rekla je čitateljica.

Nadležni u spomenutoj državnoj tvrtki upitani su kakva je to nova praksa naplate računa, a odgovorili su kako se radi o tomu da oni moraju provoditi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT) jer “u ime i za račun Hrvatske poštanske banke obavljaju platni promet”.

Zakon propisuje provođenje mjera na način da se za pojedine uplate, ovisno o broju računa, pojedinačnom iznosu uplate i opisu plaćanja provode mjere sprječavanja pranja novca. Ovisno o podacima s naloga obavlja se identifikacija uplatitelja. Ako uplata podliježe provođenju mjera sprječavanja pranja novca, radnik poštanskog ureda obvezan je zatražiti identifikacijski dokument uplatitelja i podatak o OIB-u.

Temeljem podataka korisnik ispunjava propisanu dokumentaciju: Upitnik za gotovinske transakcije te Upitnik za politički izložene osobe ako se korisnik izjasnio da je politički izložena osoba (članak 46. Zakona). Uz upitnike se prilaže i preslik identifikacijskog dokumenta. Sva prikupljena dokumentacija čuva se sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a jednom prikupljeni podatci o uplatitelju se neće više izuzimati osim ako dođe do promjene podataka na identifikacijskom dokumentu”, odgovorili su iz HP-a na prva pitanja.

Nakon toga od “Hrvatske pošte” zatraženo je preciznije objašnjenje – naime, zašto je baš plaćanje stambene pričuve sumnjivo u pogledu pranja novca, te koliki je to ukupan broj računa i iznos uplate nakon kojeg platitelj postaje sumnjiv, u smislu da ga se mora legitimirati.

“Provjere, dakle, provodimo za iduće vrste uplata – račune tijela javne vlasti, i to za uplate veće od 105.000 kuna. Za ostale uplate u korist računa poslovnih subjekata provode se mjere za iznose veće ili jednake 1000 eura kunske protuvrijednosti. Kad su u pitanju uplate u korist računa fizičkih osoba, mjere provodimo za sve iznose.

Među takve račune spada i račun za pričuvu, te se za isto provode mjere provjere. Budući da takvu vrstu računa koriste i fizičke osobe i stambene zgrade (na ime fizičke osobe) banka je naknadno dala naputak kako se za uplate pričuve ne provode mjere SPNFT-a za svaku uplatu već samo za uplate veće od 1000 eura u kunskoj protuvrijednosti”, dodali su iz HP-a.

Pod “povećalom”

Na pitanje koji se to opisi plaćanja smatraju spornima da se platitelje takvih računa mora legitimirati, iz “Hrvatske pošte” su odgovorili:

” Ako je na nalogu u opisu plaćanja navedeno, primjerice, “pozajmica”, “donacija” i slično, provode se mjere SPNFT-a za svaku takvu uplatu bez obzira na iznos uplate. Međutim, prema nalogu banke za pojedine uplate donacija u korist humanitarnih organizacija i zaklada, u iznosu do 1000 eura u kunskoj protuvrijednosti obavlja se identifikacija uplatitelja, ali bez kopiranja dokumenta i popunjavanja Upitnika za gotovinske transakcije”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.