Ministar zdravstva Vili Beroš u Pressingu je govorio o epidemiji koronavirusa, sastanku ministara zdravstva Europske unije koji će u četvrtak u Bruxellesu donijeti zajedničke mjere prevencije, problemima u hrvatskom zdravstvu te što sve planira poduzeti do kraja mandata.
Za početak je prokomentirao epidemiju koronavirusa, od kojeg je do sada preminulo više od tisuću ljudi, a zaraženih je preko 43.000. Prva infekcija koronavirusom je, kaže, zabilježena 8. prosinca 2019. godine.
VEZANA VIJEST
“Riječ je o novom virusu, novoj bolesti, stoga trebamo biti oprezni. Ne znamo kako će se epidemiološki ponašati ova epidemija. Ukoliko bude sličnosti s ranijim sličnim epidemijama, ona bi u roku od dva do tri mjeseca trebala jenjavati. Međutim, to je upitno, stoga trebamo biti pripravni”, rekao je Beroš.
Hrvatska je, prema riječima ministra, apsolutno pripravna.
“Pokrenut je krizni stožer Ministarstva zdravstva, odnosno njegova ekspertna skupina koja se sastaje već duže vrijeme i dala je detaljne upute prilagođene ovoj vrsti virusa. Važe za sve službe koje djeluju u detekciji putnika koji nam dolaze iz zaraženih područja svijeta.”
#related-news_0
Sastanak u Bruxellesu
Zbog globalne epidemije koronavirusa, Beroš će u četvrtak predsjedavati izvanrednim sastankom u Bruxellesu na kojem će se okupiti ministri zdravstva Europske unije. Kaže kako će razgovarati prvenstveno o zdravstvenim mjerama.
“Zadaća i uloga Hrvatske je da inicira i koordinira sve aktivnosti među državama članicama. Sprečavanje progresije eventualne epidemije bit će tema razgovora na izvanrednom vijeću”, rekao je.
Hrvatska je, kaže, na vrijeme reagirala. “Tijekom prošlog vikenda razgovarao sam s 24 ministara zemalja članica Europske unije, od njih samo Talijani i Francuzi tražili su zasjedanje izvanrednog vijeća. U ovom trenutku u Europi ima 43 zaražene osobe, nema smrtnih slučajeva. Ako bi to komprarirali sa stanjem gripe, ima puno više oboljelih i smrti”, prokomentirao je.
#related-news_0
Istaknuo je kako je medijska histerija oko koronavirusa pozitivna jer smo zahvaljujući tome spremniji i promišljeniji. “Nastala je histerija, ali to nije tipično samo za pojavu bolesti, to je obrazac ponašanja u današnjem modernom vremenu. Bolje je da je nastala histerija i da smo spremniji i promišljeniji.”
Čelnik WHO-a rekao da je ovo prilika za svijet da poradi na solidarnosti i na suradnji znanstvenika, a Beroš je kazao da se ide u tom smjeru. “Vidjeli ste kako se znanstvena zajednica angažirala na detekciji genoma ovog virusa te kako su pokrenute sve snage za izradu lijeka.”
3,2 milijuna kuna duga veledrogerija
Osvrnuo se na današnji sastanak s predstavnicima veledrogerija zbog duga koji trenutačno iznosi 3,2 milijuna kuna. “Do sada se ništa nije učinilo. Dugovi su geneza čitavog desetljeća zbivanja koja, po mom mišljenju, nisu bila pod kontrolom. Riječ je isključivo o lijekovima koje troše bolnice.
#related-news_0
U Hrvatskoj je zdravstveni sustav još uvijek u tranziciji. Potrebne su brojne mini reforme, za koje je izvjesno da se ne mogu provesti u ovom kratkom vremenu provesti, ali nastojat ćemo ih utemeljiti, koje će obuhvatiti sve segmente zdravstvenog sustava”, prokomentirao je Beroš.
Kaže da postoji nekoliko mogućih rješenja, ali u ovom trenutku ne želi govoriti o njima. “Sljedeći tjedan je sastanak s Ministarstvom financija da vidimo koje su tu mogućnosti. Rješenje će biti prezentirano premijeru koji će onda donijeti konačnu odluku”, govori.
9,4 milijardi kuna ukupnog duga zdravstva
Ukupni dugovi zdravstva iznose 9,4 milijarde kuna i rastu. Beroš se slaže kako je potrebna radikalna reforma zdravstva.
#related-news_0
“Do kraja mandata je malo vremena. Moramo utemeljiti pretpostavke za reformu u sljedećem mandatu, ukoliko ga dobijemo. Iskreno vjerujem da će ljudi prepoznati napore koje ćemo poduzeti u rješavanju problema. Reforme su doista opsežne. Cijeli bolnički sustav moramo prilagoditi modernoj medicini. Bolnički sustav u Hrvatskoj sa 63 bolnice je naslijeđen iz prošlih vremena. Koncept liječenja se mijenja. Ljudi više ne leže u bolnici, koncept liječenja se ubrzao. Koncept dnevne bolnice je aktualan i nastojimo se prilagoditi tome”, istaknuo je.
Izdvajanja za zdravstvo
“U ovom trenutku se izvaja 7,7 posto BDP-a. Prosjek Europske unije je 9,6 posto. Ekonomski znalci tvrde da je održiv onaj zdravstveni sustav za koji se izdvaja između devet i 12 posto BDP-a. Plastično prikazano, u ovom trenutku izdvajamo 802 eura, dok je prosjek na razini Europske unije 3.050 eura. Očit je nesrazmjer”, rekao je.
Kombinacija privatnog i javnog zdravstva
Pojasnio je što je mislio kada je rekao da je potrebna kombinacija javnog i privatnog zdravstva.
“Niti jedna država nije dovoljno bogata da ima sve svoje resurse u javnom zdravstvu. Kada je riječ o privatnom, to ne znači nužno da korisnici plaćaju uslugu. Plaća je njegov osiguravatelj. Liste čekanja su doista veliki problem… Centralizacija popisa sigurno će smanjiti problem, ali samo u slučaju kada se dupliraju pojedina naručivanja. Uskoro ćemo uvesti centralni upravljački sustav. To je informatički sustav koji će u svakom trenutku u svakoj zdravstvenoj ustanovi pokazati učinak svakog liječnika – broj pregleda, broj magneta… Razgovarat ćemo s onima koji učine manje od prosjeka, pitati ih za razloge. Ne mislim da je riječ o neradu, mislim da je riječ o neorganizaciji.”
Kaže kako dopunsko osiguranje neće poskupjeti. “Ova vlada je socijalno osjetljiva”, istaknuo je ministar.
Problem nedostatka liječnika
“Nisam toliko zabrinut za manjak liječnika u bolničkom sustavu. Svjedočite i sami situaciji u zadru gdje nedostaju liječnici u primarnom segmentu zdravstvene zaštite – liječnici obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije. Problem nije od jučer.”
Kaže kako se problem može riješiti na nekoliko načina.
“Apelirat ćemo na liječnike koji žele raditi nakon vremena koje je predviđeno za odlazak u mirovinu da ostanu u sustavu. Angažirat ćemo liječnike koji trenutno rade u bolničkom zdravstvenom sustavu da se ugovoro o djelu doprinesu funkcioniranju primarne zdravstvene zaštite, a u konačnici možemo razmišljati i o uvozu radne snage.”
Zakon o pobačaju
“Osobno nemam nikakav problem s time. Imamo zakon koji je stupio na snagu 1988. godine. Potrebno je naglasiti da taj zakon nije restriktivan, dapače. Međutim, mi nismo u nekakvom pravnom vakuumu da bi žurili izraditi zakon. S druge strane, postojao je rok koji nije ispoštovan jer je to doista dilema koja postoji. Međutim, iz rješenja Ustavnoga suda može se iščitati da je većina otvorenih pitanja predefinirana”, rekao je dodavši kako je izvjesno da mogu i hoće iznjedriti moderan zakon.
#related-news_0
Što misli o prijedlogu SDP-a, kaže: “Da budem iskren, od problema i sastanaka oko koronavirusa nisam ga detaljno iščitao.”
Uvođenje zakonski obaveznog savjetovanja za žene koje se odluče na pobačaj
“Mislim da to rješenje postoji u mnogim europskim zemljama i da nije loše kao ideja. Povjerenstvo trenutno, zbog svega ostaloga, nije bilo aktivno, međutim, kada dobijemo signal da trebamo početi raditi na izradi toga zakona, mislim da neće biti problema”, prokomentirao je.
Zašto Kujundžić nije riješio probleme, Beroš kaže kako svaki ministar radi na svoj način. “Stvar je svakog pojedinog ministra način na koji će rješavati problematiku. Ja kao kirurg skloniji sam oštrijim rezovima i postupcima. Da li će to rezultirati poboljšanjima, ostaje vidjeti”, zaključio je Vili Beroš.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
