Saborski zastupnik SDP-a Joško Klisović u Novom danu je opisao kako je izgledalo njegov boravak u samoizolaciji zbog sumnje na zarazu koronavirusom, ali i prokomentirao aktualnu situaciju s migrantima na području Europe.
Joško Klisović proveo je 14 dana u samoizolaciji kod kuće jer je prethodno bio na događaju na kojem je boravila i osoba kod koje se naknadno utvrdila zaraza koronavirusom. Zbog mjera opreza saborski zastupnik SDP-a i prema uputama stručnjaka otišao je u samoizolaciju i nije razvio nikakve simptome, bio je, kaže, i ostao zdrav. U Novom danu je opisao kako je izgledao taj proces:
“Nisam znao da sam na događaju s osobom, nego sam dobio pisanu obavijest HZJZ-a i javio sam se dežurnom epidemiologu kako su me obavijestili. U razgovoru smo zaključili da moram biti u samoizolaciji da ne bih bio opasan za sebe ili druge.”
Boravak u samoizolaciji
Otkrio je da je boravak kod kuće proveo radno, a građani koji su se našli u istoj situaciji i koji su putem medija čuli da je u samoizolaciji, javljali su mu se porukama sa svojim pričama.
VEZANE VIJESTI
“Neki su mi ispričali da su samo bili u Italiji, i to ne na području žarišta, ali su ih svejedno tjerali s posla kući, vikali na njih i slično, unatoč tome što su im epidemiolozi rekli da je sve u redu. Zbog nerazumijevanja okoline ljudi su odlazili na bolovanja i u samoizolaciju koja nije bila dobrovoljna. Bojali su se kako će ih te kolege dočekati kad sve završi, molili su me da pokušam tu njihovu priču javno ispričati i djelovati na sustav zdravstva da omoguće psihološku pomoć jer tad takve pomoći nije bilo. Nakon mojih istupa u javnosti nazvao me ministar Vili Beroš i brzo organizirao psihološku pomoć. Javili su se iz Ministarstva zdravstva i obavijestili me kako su to organizirali. Dobro je da je glas građana došao do vlasti i da je vlast reagirala”, rekao je Klisović.
On na radnom mjestu nije imao problema. Kaže kako su se u Saboru prema njemu odnosili profesionalno, čak s empatijom. Sam nije trebao psihološku pomoć pa ponuđeni broj nije zvao, no rekao je da, ako se građani požale da nešto ne funkcionira, odmah će nazvati ministra i obavijestiti ga.
“Turska koristi sve instrumente za pritisak”
U drugom dijelu razgovora tema je bila migrantska kriza, a Joško Klisović više je puta naglasio da je najvažnija stvar u cijeloj priči da Europska unija definira svoju poziciju prema masovnim migracijama, što još nije napravila.
“Prije svega moramo znati stav EU, ali ona trenutno nije uspjela definirati svoju poziciju prema ovakvim masovnim migracijama. Ne govorimo o pojedinačnim slučajevima, nego o ovakvim masovnim, 20, 30 tisuća ljudi, kako ćete ih procesuirati? EU još nije odredila poziciju ni procedure. To je velik nedostatak, od 2015. to nismo napravili i ovo je posljedica”, naglasio je Klisović i prokomentirao podvojene stavove europskih ministara oko upotrebe gumenih metaka na granici:
#related-news_0
“Bit će puno kreativnih ideja, ali je li to skukladno europskom zakonodavstvu, međunarodnom paravu? Kako razlučiti zakonite ili nezakonite zahtjeve za azilom? To se nije napravilo. Posljedica je da države na vanjskoj granici (sad Grčka i Bugarska, sutra to može biti Hrvatska) u situaciji kad nedostaje zajednička pozicija i azila, moraju donositi dnevne operativne odluke. Grčka je suspendirala pravo na podnošenje zahtjeva za azil na mjesec dana, po međunarodnom pravu to nije dozvoljeno. Sutra netko u Europi može dignuti tužbu protiv Grčke zbog toga. Inzistiram da Hrvatska dok predsjeda Europskom unijom nametne donošenje zajedničog stava oko migracija.”
Istaknuo je da neće biti lako odrediti zajedničku poziciju država članica, ali koja se poruka ovime šalje, pita se. Po njegovom mišljenju, ovako šalju poruku da se zakonodavstvo stavlja sa strane u određenim situacijama, “kad smo pod pritiskom različith faktora”.
“Turski predsjednik po načelu Machiavellija koristi izbjeglice da pritisne Europu da ga podrži u njegovim političkim i vojnim nastojanjima. No, boji se i novog vala izbjeglica iz Idliba. Okolnosti se mijenjaju. Turska je zabrinuta, Europa ne reagira. Turska koristi sve instrumente za pritisak, puštaju migrante prema EU, Europa se osvješćuje, šalje svoju komisiju na granicu, ali mi ne trebamo pokazivanje medijima, nego zajedničku europsku poziciju oko masovnih migracija. Možda trebamo imati hot spot u svakoj državi prema broju stanovnika pa neka se ljudi procesuiraju i svi koji nemaju pravo za ostanak po načelu azila, moraju se vratiti natrag u svoje zemlje. Mora postojati postupak kako zakonito odrediti tko ima pravo na azil. Ovo je put u humanitarnu krizu. Neaktivnost EU uzrokuje ovakav razvoj događaja i dovodi države na vanjskoj granici da same odlučuju što se možda sutra nekome u EU neće svidjeti”, kazao je Klisović.
Rekao je da je legalno štititi vlastitu granicu i usmjeravati ljude na legalne prijelaze, ali prešutno prihvaćanje određenih praksi koje nisu do kraja legalne, loša je politika jer se otvara prostor za manipulacije koje nisu dobre. Istaknuo je da se policija mora obračunati s organiziranim kriminalom povezanim uz krijumčarenje ljudi preko granice, ali i da djelovanje mora biti u skladu sa zakonom, dobrim praksama i demokratskim standardima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
