U tijeku je izvanredna plenarna sjednica Europskog parlamenta, na kojoj sudjeluje zastupnica Sunčana Glavak, a na kojoj se odlučuje o mjerama za pomoć stanovništvu i gospodarstvu kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa s kojom se suočava cijeli svijet pa tako i zemlje Europske unije.
Na izvanrednoj plenarnoj sjednici prvi puta se glasa digitalno, putem e-pošte, a u jutarnjem dijelu glasanja usvojena je hitna procedura za sva tri prijedloga Europske komisije: Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus vrijednu 37 milijardi eura, proširenje područja Fonda solidarnosti EU-a na slučajeve izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja te zaustavljanje letova praznih zrakoplova.
“Solidarnost i ujedinjenost Europske unije nikada nije bila jača i potrebnija kao u ovim izazovnim vremenima koja zahtijevaju koordiniran i brz odgovor. Možda je neprijatelj protiv kojeg se borimo nevidljiv, no posljedice njegova djelovanja itekako su vidljive i mogu biti jako teške ako pravodobno ne reagiramo”, istaknula je zastupnica Glavak podržavši predložene mjere.
Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus
Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus, prijedlog je Europske komisije kojim bi građanima, regijama i zemljama najteže pogođenim pandemijom koronavirusa na raspolaganje bilo stavljeno 37 milijardi eura iz fondova EU-a. Sredstva će biti namijenjena zdravstvenim sustavima, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim ugroženim dijelovima gospodarstva zemalja članica. Ovaj iznos predstavlja prvi korak u borbi protiv krize uzrokovane koronavirusom te se u budućnosti očekuju i daljnje mjere. Za Republiku Hrvatsku, ovom inicijativom osigurano je 1,158 milijardi eura.
“Sveobuhvatne mjere koje će danas biti usvojene značajno doprinose nacionalnim mjerama država članica u borbi protiv negativnih utjecaja pandemije koronavirusa. Međutim, ovdje ne smijemo stati. Europska unija mora ostati odlučna i čvrsta u namjeri da pomogne državama članicama, stoga vjerujem da je ovo tek jedan dio nastojanja koje ćemo ulagati u oporavak naših gospodarstava i zajednica”, poručila je zastupnica Glavak.
Proračun Europske unije dio je rješenja za prevladavanje javnozdravstvenog i gospodarskog šoka, uz nacionalne proračune i inicijative Europske središnje banke te Europske investicijske banke. Pomoću instrumenata poput Mehanizma EU za civilnu zaštitu, kohezijske politike ili InvestEU-a, proračun Europske unije nudi jasnu dodanu vrijednost osiguravanjem zajedničke opreme i objekata, usmjeravanjem hitne pomoći u EU i izvan nje, potporom znanstvenih istraživanja te zaštitom i poticanjem ulaganja.
Današnje odluke omogućit će državama članicama maksimalnu fleksibilnost u preusmjeravanju resursa iz kohezijskih fondova u borbu protiv koronavirusa. Očekuje se da će Europska komisija pružiti svu potrebnu potporu državama članicama kako bi se osigurala fleksibilna i učinkovita provedba raspoloživih sredstava.
Povećana sredstva za Fond solidarnosti
Predlaže se i proširenje područja korištenja Fonda solidarnosti EU-a na slučajeve izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Kao dio zajedničkog koordiniranog odgovora u borbi protiv krize uzrokovane koronavirusom, Fond solidarnosti EU-a može igrati važnu ulogu što uključuje medicinsku pomoć kao i mjere sprječavanja, nadzora i kontrole daljnjeg širenja zarazne bolesti. Postojeći Fond solidarnosti EU-a strogo je ograničen na prirodne katastrofe koje uzrokuju fizičku štetu poput poplava, oluja, potresa i sličnih katastrofa, a državama se može dodijeliti financijska pomoć u iznosu do 500 milijuna eura. Europska komisija također predlaže povećanje razine plaćanja predujma za pojedinačne katastrofe svih kategorija s 10% na 25% od očekivanog doprinosa Fonda solidarnosti EU-a, a maksimalni iznos bi se povećao s 50 milijuna eura na 100 milijuna eura.
Nova pravila za slotove
Također, na današnjem glasanju očekuje se i prihvaćanje mjera privremene obustave pravila EU-a koja se odnose na vrijeme rezervirano za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova zračnih prijevoznika u zračnim lukama (tzv. slot) kako bi se zaustavili letovi praznih zrakoplova koji uzrokuju veliku ekološku i gospodarsku štetu.
Prema pravilima o zračnim lukama, zrakoplovne tvrtke obvezne su koristiti najmanje 80 posto svojih slotova za polijetanje i slijetanje ukoliko ih ne žele izgubiti u sljedećoj sezoni, zato su mnogi avioprijevoznici odlučili da njihovi zrakoplovi lete prema predviđenom redu, čak i ako nije bilo putnika. Hrvatsko predsjedništvo pregovara s Europskim parlamentom o prijedlogu za odustajanje od pravila “iskoristi ili izgubi” do 24. listopada 2020., obzirom da prvi prijedlog obuhvaća razdoblje od 1. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020.
Više o događajima vezanim za koronavirus pročitajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
