Profesor na Pravnom fakultetu Viktor Gotovac u Newsroomu je govorio o Pravu na pristup informacijama, te tome kako se često pribjegava njegovom zaobilaženju.
Kada se guvernera Vujčić čuo s ljudima iz Knightheada, zatražili smo uvid u e-mailove koje su razmijenili. On ih nije dostavio uz objašnjenje da se radi o poslovnoj tajni, što piše na dnu e-maila, no Povjerenik za informiranje sada je poručio da se HNB ne može skrivati iza disclaimera, poslovne tajne i GDPR-a, ali mailove opet nismo vidjeli, te će se naš Domagoj Novokmet žaliti Visokom upravnom sudu.
Sjećate se dopisivanja guvernera Vujčića i ekipe iz Knightheada? Kaže @PristupinfoHR da se @HNB_HR ne može skrivati iza disclamera, poslovne tajne i GDPRa, ali mailove opet nismo vidjeli. Žalimo se Visokom upravnom sudu. @N1infoZG https://t.co/2xMLIy1PE4 pic.twitter.com/BLQv7sc9dM
— Domagoj Novokmet (@DomagojNovokmet) July 17, 2020
“Nisu mi uvjerljivi argumenti odluke, gdje se pozivanjem na zakon o HNB-u kaže da se ono što se želi saznati nije u zadatku HNB-a. A Vas zanima ono što bi izašlo iz normalnog poslovanja banke kakva je HNB – dakle suprotno od onoga što bi trebalo biti činjeno. Sve što je navedeno oko drugih razloga zašto se ne daje pristup na pravo informacijama je dobro napisano, osim floskula o zaštiti poslovnih podataka, mislim da se to ipak trebalo riješiti”, rekao je Viktor Gotovac.
Problem prava na pristup informacijama
“U sustavu demokratskih odnosa, posebno u odnosu prema medijima, koji imaju mogućnost prokazati onog tko možda ne daje informacije, informacije su javno dostupne, one se daju. Kod nas se medijske slobode krše, pa morate posezati na pravo na pristup informacijama. Kod nas često kada se nešto skriva teško je probiti barijeru.
Kada je donesen Zakon o pravu na pristup informacije bilo je odboja, ali sada je već pitanje stoji li hrvatsko društvo na mjestu, jer držimo neke diskusije podalje od javnosti, novinara… Često se dobivaju nikakvi dogovori, ili onakvi koji ostavljaju sumnju da se nešto skriva i daje polovična informacija. Očito ova demokracija ima neki virus i treba instalirati neki antivirusni program u društvo”, rekao je Gotovac.
Dodao je da je najvažniji širi kontekst, imati vlast koja je svjesna i želi se otvoriti ka javnosti.
“Bakterije ubija svjetlost, tako bi i protiv tajnosti trebalo uperiti svjetlo i razotkriti ih. Mi danas živimo u zemlji u kojoj se u javnim medijima govori o teorijama zavjere, dubokim državama, necijepljenu – mi smo odnjegovali nesuvislo zaključivanje na temelju tajne. Razvijati demokratski sentiment je nužno”, kazao je Gotovac.
Naglasio je kako će pritisak društva na vlast učiniti vlast demokratskom.
“U suvremenom bi svijetu trebalo biti minimalno da se svi računi tijela javne vlasti, državnih dužnosnika postave na internet. Vlast mora biti svjesna da će biti sankcionirana ako ne radi po pravilima. Djecu od početka treba učiti da postavljaju pitanja. No mi se ne učimo postavljati pitanja, djeca u školi ne postavljaju pitanja. I na fakultetu studenti često ne postavljaju pitanja. Treba postavljati pitanja – temelj suvremenog društva je postavljati pitanja i dobivati odgovore, građani moraju biti educirani da nešto traže”, rekao je Gotovac.
Ovo je Zakon o pravu na pristup informacijama poznaje i priznaje određenu proceduru, a usmjeren je na stvari koje nas bodu oči, poput sukoba interesa.
“Pravo pristupa je tu da bi se vidjelo što se odlučivalo i koje su posljedice neke odluke. Mislim da su svi najbolje naučili kako odbiti pravo na pristup informacijama, svi su naučili iznimke, tajnosti, osobne podatke, kao i da nešto, primjerice, nije uopće informacija. No ovdje se operira s već postojećim informacijama. Treba naglasiti da je ovo pravo građana, treba skraćivati rokove zaštite kako bib bili razmjerni s rokom tajnosti”, rekao je Gotovac.
U Hrvatskoj, kaže, mislimo ako promijenimo zakon ćemo nešto puno promijeniti, ali trebali bi živjeti u društvu u kojem naši dužnosnici komunicirati tako da to kasnije moraju skrivati.
“Pravo i pravni sustav se razvijaju. Danas toliko stvari imamo online, koje ne bi trebale biti dostupne, ali jesu. Sve će na kraju izaći online, a u SAD-u oni deklasificiraju informacije kako ne bi bilo puno zahtjeva za uvid u te informacije, a kod nas sigurnosna agencija samo šturo objavi neke informacije”, kazao je Gotovac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
