Započelo je s lažnim profilom na Twitteru SDSS-ova saborskog zastupnika i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na kojem je potom sutradan objavljeno da je umro bivši predsjednik RH Stjepan Mesić. Mediji nasreću "vijest" nisu objavili, no o čemu je točno bila riječ?
Nedavno je na Twitteru napravljen lažni profil potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića koji je ubrzo izbrisan.
Profil je napravio talijanski novinar Tommasso Debenedetti koji je poznat po tome što upozorava na širenje lažnih informacija – širenjem lažnih informacija. Njegovo ime hrvatskoj javnosti je postalo poznato kada je zbog njega bila objavljenja još jedna lažna vijest – ona da je umro ratni zločinac Ratko Mladić. “Vijest”, koja se kasnije pokazala lažnom, prenijeli su s Twittera ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.
Debenedetti tvrdi da želi pokazati da je tanka granica između dezinformacija i informacija i da mediji u jurnjavi za tim da budu najbrži i prvi objavljuju neprovjerene informacije. Na naš upit kako komentira Debenedettijev “šokantni” način upozoravanja na “lažne vijesti” Petar Vidov, glavni urednik portala Faktograf.hr, odgovara kako to može biti efikasan način educiranja građana o ovom problemu.
“Izlaganje ljudi dezinformacijama (“lažnim vijestima”) može biti efikasan način educiranja građana o ovom problemu, ako se radi u kontroliranim uvjetima. Dobar primjer takvog pristupa predstavlja rad nizozemske organizacije DROG, koja u sklopu programa medijske pismenosti uči srednjoškolce kako kreirati dezinformacije. Eksperiment proveden u Nizozemskoj je potvrdio da takav pristup može doprinijeti razvoju kritičkog konzumiranja medijskog sadržaja.”
Jačanje nepovjerenja u medije
Vidov, međutim, ističe kako njegov način upozoravanja na lako širenje dezinformacija pridonosi jačanju nepovjerenja u medije: “Sasvim je sigurno da Debenedetti svojim javnim akcijama doprinosi jačanju nepovjerenja u medije, čime pogoršava problem. Kvalitetni i jaki nezavisni mediji su, uz odgovarajuće edukacijske programe koji razvijaju medijsku pismenost i potiču kritičko razmišljanje, glavna brana od širenja dezinformacija.”
“Međutim, istovremeno je sasvim legitimno zapitati se jesu li mediji koji nekritički i bez provjere prenose informacije s društvenih mreža vrijedni našeg povjerenja”, ističe Vidov. Hrvatski su mediji ‘test’ u ovom slučaju prošli, što je važno i u kontekstu vremena objave “lažne vijesti”. Profil na Twitteru otvoren je netom prije 25. godišnjice Oluje na kojoj je – po prvi put – sudjelovao i predstavnik srpske manjine.
VEZANE VIJESTI
Politički analitičar Karlo Jurak upravo ‘tajming’ ove dezinformacije ističe kao bitan: “Kad potpredsjednik Vlade navodno ‘tvita’ o smrti bivšeg predsjednika Republike, takva informacija može imati vrlo ozbiljne posljedice, jer potencijalno kompromitira i cijelu komunikaciju koju imaju članovi Vlade prema javnosti i unutar sebe”, kaže Jurak te navodi i primjer kada je jedan Debenedettijev tvit – onaj o smrti Bashara Al-Assada – za svoju posljedicu imao momentalan rast cijena nafte.
Značajna je i informacija koju navodi Jurak, a to je da su Miloševićev lažni nalog ‘zapratili’ i neki drugi članovi Vlade poput Nine Obuljen Koržinek i Nikoline Brnjac. Ono što Debenedetti radi može, dakle, nadići i nadilazi samo pitanje medija, a posljedice su bez sumnje ozbiljne. “Svakako dovodi do daljnjeg nepovjerenja u medije i daljnjen zamagljivanja granice između vijesti i lažnih vijesti”, zaključuje Jurak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
