Tado Jurić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskog katoličkog sveučilišta objasnio je za Express na koji način iseljavanje više nije tek ekonomsko pitanje, nego i takvih stvari kao što je funkcionalnost društva.
“Hrvatskoj je, primjerice, prije ove epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara. Prema službenim brojkama, u inozemstvo je proteklih deset godina otišlo preko 7500 medicinskih sestara, dakle svaka četvrta. A otišlo je i više od tisuću liječnika specijalista”, kazao je Tado Jurić za Express.
VEZANE VIJESTI
On je autor istraživanja koje zaključuje da građani Republike Hrvatske ne iseljavaju toliko zbog siromaštva koliko zbog nepravde.
“Naša istraživanja”, rekao je Jurić za Express, “pokazuju da samo 15,4 % novoiseljenih Hrvata razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, a 45,3 % bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini.”
On ima i prognoze, oslonjene na međunarodna i povijesna iskustva, koliko bi se građana moglo vratiti tijekom godina:
“Ako je suditi po iskustvima drugih zemalja i migracijskoj literaturi, u staru se domovinu rijetko vraćalo više od jedne trećine iseljenika, a daleko češće jedna petina ili čak i manje. Novija istraživanja Svjetske banke govore da bi se uslijed koronakrize moglo vratiti oko 10% iseljenih. Međutim, taj će saldo pokriti novi iseljenici koji baš zbog koronakrize i straha od toga što donosi jesen iz Hrvatske žele iseliti.”
#related-news_0
Jurić je za Express rekao da podaci Državnog zavoda za statistiku ne prikazuju stvaran broj stanovnika Republike Hrvatske u ovom trenutku, odnosno da je stvarnih stanovnika bitno manje.
“Hrvatska nema više od 3,8 milijuna stanovnika”, kazao je.
Ovakvu procjenu on temelji na istraživanjima njemačkih registara, te registara hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj. Osim toga, objasnio je, u istraživanjima je sa suradnicima slijedio i konkretne tragove stvarnog života na određenim područjima; podatke o potrošnji vode po kućanstvima i odjave odvoza komunalnog otpada:
#related-news_0
“Takvi podaci pokazuju da je u određenim općinama ali i većim gradovima došlo do smanjenjenja potrošnje vode u kućanstvima i do 20%. To svakako implicira da ljudi nestaju, što depopulacijom što iseljavanjem.”
On navodi da se samo u Njemačku od 2013. do sredine 2019. prema BAMF-u iselilo 276.877 ljudi, a da se vratilo njih 88.950, od čega, usto, veliki broj umirovljenika još iz gastarbajterske ere.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
