HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol za N1 je istaknuo važnost ujednačavanja zdravstvenih politika na razini Europske unije kako bi se što uspješnije borila protiv pandemije covida-19.
Sokol podsjeća da zdravstvene politike na razini Europe trenutačno nisu ujednačene. “Primarna nadležnost za reguliranje je na državama članicama. U situaciji koja zahtjeva zajednički odgovor koje države same ne mogu rješavati, kao što je pandemija koronavirusa, može doći do velikih problema – u opskrbi lijekovima, medicinskim potrepštinama, kretanja ljudi preko granica. To su razlozi zbog kojih trebamo zajedničku europsku politiku”, rekao je.
VEZANE VIJESTI
Ističe da se u rezoluciji EU-a o covidu zalagao za fleksibilan pristup prema kojem bi, po pitanju rizičnih područja, članice gledale samo dijelove zemlje, odnosno pojedine regije ili županije.
“Što sam htio progurati je da se takav pristup usvoji na europskoj razini.”
Dodaje da se rezolucija EU-a o covidu primarno odnosi na zdravstvenu politiku pa ističe da ide i šire od same zdravstvene politike. “Uspjeli smo istaknuti proširenje schengenskog prostora na zemlje koje ispunjavaju uvjete jer to može doprinijeti suzbijanju epidemije. Države koje zadovoljavaju uvjete za Schengen trebaju ući u njega što prije i postati dio europskog okvira sigurnosti.”
Potom se osvrnuo na reakciju i djelovanje EU tijekom pandemije.
“EK je izvršno tijelo EU, ima administraciju i mehanizme da djeluje prva. Tu je Vijeće i Parlament koji zastupa građane. Na početku je Komisija bila ta koja je mogla djelovati prva. U početku je bio sporiji odgovor zato što je zdravstvo u nadležnosti država. Već u travnju institucije su počele brže djelovati”, rekao je.
Kaže da, kad bi zemlje poput Hrvatske same djelovale na tržištu, bilo bi im puno teže nabaviti, među ostalim, i cjepivo, što je primjer da male zemlje poput Hrvatske imaju koristi od EU-a.
Migrantska politika EU-a
EU je donijela novi Pakt o migracijama i azilu, međutim, Višegradska skupina koju čine Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska odmah su se pobunile.
#related-news_0
“Migrantska politika trebala bi se temeljiti na zaštiti vanjskih granica, taj sustav se raspao i promijenio. Puno je uloženo u zaštitu vanjskih granica i Hrvatska je od toga imala veliku korist. Iz proračuna smo povukli više od milijardu kuna za opremanje granične policije”, rekao je Sokol.
Fleksibilna solidarnost prema članicama je, objašnjava potom, da države članice mogu izabrati hoće li u nužnim situacijama – humanitarnim primjerice, države mogu izabrati hoće li primiti određeni broj ljudi ili sponzorirati njihovu realokaciju.
“EU počiva na načelu supsidijarnosti. Balansirani pristup koji se bazira na dogovoru je dobar pristup”, poručio je.
Idu li reforme hrvatskog pravosuđa?
U kontekstu najnovijih uhićenja u aferi Janaf, Sokol ističe kako se vidi da nitko nije nedodirljiv.
“Druga poruka je da kriminal nema stranačku iskaznicu. Niti jedna stranka nije lišena afera. Kriminal se događa svugdje i moramo raditi na mjerama prevencije i na mjerama kažnjavanja. Nadležna tijela – policija, DORH i Uskok – imaju autonomiju i slobodu da rade ono što trebaju raditi i tu ih treba pustiti bez ikakvih pritisaka na njihov rad”, zaključuje europarlamentarac Sokol.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
