Istra je i jučer sa samo sedam novozaraženih iskakala iz hrvatskog prosjeka. Po tome koliko dobro drži pod kontrolom koronavirus, ta regija upada u oči u cijeloj Europi. U četvrtak je tako belgijsko savezno ministarstvo vanjskih poslova objavilo kartu Europe po zonama prema epidemiološkoj situaciji, a zeleni se praktički samo hrvatska Istra.

Kako je Istranima uspjelo ostati po strani od novog vala zaraze i što na tom poluotoku rade bolje nego u najvećem dijelu Hrvatske?

“Stručnost Stožera, odgovornost građana i podrška vlasti lokalne i regionalne samouprave ključ je dobre epidemiološke situacije u Istri. Vlast mora stajati iza Stožera, a sve to ne bi puno vrijedilo bez uspješne interakcije s građanima”, najkraće je objašnjenje načelnika Stožera civilne zaštite Istarske županije Dine Kozlevca za Večernji list. 

Dobro upućeni promatrači dodat će, međutim, i da se u Istri epidemijom bave isključivo stručnjaci, od kojih neki i s cjeloživotnom edukacijom upravo za krizno upravljanje te da, što je jednako važno, nema utjecaja politike.

“Ne, nikako, lokalna vlast nam daje bezrezervnu podršku, a ljudi vjeruju Stožeru i poštuju mjere. Mi smo, recimo, još u lipnju odlučili da se maske moraju nositi u dućanima, prijevozu, a preporučene su i u javnim prostorima. Danas nemamo slobodni prijenos virusa u populaciji, samo uvezene slučajeve. Naša djeca zahvaljujući dobro situaciji u razredima ne moraju nositi maske, a danas smo poslali Nacionalnom stožeru zahtjev i da se istarske restorane te kafiće na dva tjedna izuzme od obaveze da gosti nose maske”, kaže Kozlevac koji kaže da svaku pojedinu mjeru itekako važu.

U Istri su, recimo, i nedavne krizme odrađene u posebnom režimu. Održavane su samo tijekom dva vikenda, zadnje su bile prije desetak dana i nije prijavljen nijedan slučaj zaraze povezan s tim događanjima.

S Crkvom surađujemo izuzetno dobro cijelo vrijeme, oko svega se dogovaramo, pa je tako bilo i oko krizmi. U proljeće su odgođene, a sada su u dogovoru s biskupom disperzirane u dva vikenda. Vjernicima je poslano pismo sa zamolbom da se održavaju u najužem krugu, samo roditelji, djeca i kumovi, građani su to uvažili i problema nema. A jesu li Istrani odgovorniji od građana u drugim dijelovima zemlje? Hm, imam prijatelje u cijeloj Hrvatskoj i ne bih to mogao reći. Ali da su Istrani odgovorni, to mogu potvrditi – kaže čelnik istarskog Stožera D. Kozlevac.

Direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević dodat će i da su Istrani “organizirani, dosljedni i disciplinirani”. A kad je tome tako, onda ne smeta ni dva milijuna turista, ni njih po 250.000 dnevno tijekom ljeta, ali ni to što cijelo vrijeme svakodnevno na posao u Italiju ili Sloveniju odlaze tisuće Istrana. Očito, novo normalno može biti zamalo pa i sasvim normalno kad se stvari dobro poslože.

“Od prvog dana se držimo propisanih mjera”

“Od prvog dana se držimo propisanih mjera. U Istri se teško moglo vidjeti, što je bilo drugdje na obali pa su se i turisti žalili, da konobari nemaju maske. Mi smo zaposlene odmah educirali kako da najbolje štite i sebe i goste, a zaposlili smo i dvije osobe koje su radile samo dezinfekciju. Kad bi se gosti digli od stola, one bi svaki put sve temeljito dezinficirale”, potvrđuje i vlasnik pulske konobe Boccaport Toni Draguzet da pojedinačna odgovornost u konačnici daje zajedničku dobrobit. A da utjecaja ima i mentalitet, ne opovrgava ni sociolog Dražen Lalić.

“Ne volim podjele po karakteru. Naročito mi je odbojno kad se za širenje zaraze u Splitu krivi dalmatinski mentalitet, a kad se zaraza širi u Zagrebu, onda se mentalitet više ne spominje. No, istina je, recimo, da ona polovica Splita koja se ne bavi turizmom ljeti obavezno “žuga” kako je u gradu previše turista. U jednom Poreču ili Rovinju to je nezamislivo”.

Istra se ozbiljnije uhvatila ukoštac i s pandemijom, oslanjaju se na stručne ljude, šef Stožera Kozlovac je odličan primjer, u Istri to sve nekako ide racionalno, organizirano. Nešto je vjerojatno i do mentaliteta, ali u Istri, osim što su koronu ozbiljno shvatili, nije bilo ni izuzetaka od mjera za neke skupine ili organizacije. Naša javna politika ISKA ozbiljno je narušena kad je dopuštena procesija na Hvaru, tad je pušten duh iz boce. Sjećam se, to je bio 29. travnja, nakon čega su neki rezonirali: ako može procesija, možemo i mi profeštati Praznik rada. Moja supruga ide redovito u crkvu, i to se moglo, a ja istovremeno nisam mogao držati predavanje – kaže Lalić koji za lošu epidemiološku sliku u većem dijelu Hrvatske od mentaliteta ipak više krivi nedosljednosti oko mjera i činjenica da pojedine stožere civilne zaštite vode nedovoljno stručni ljudi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.