Francuska je i dalje u šoku nakon dekapitacije učitelja Samuela Patyja, koji će posthumno biti odlikovan najvišim državnim odličjem ordenom Legije časti. Pitanje radikalizacije u sekularnoj Francuskoj jedna je od ključnih tema političke debate, ali i odnosa u društvu. U Global Fokusu tim povodom razgovaramo sa Chemsom Akroufom, stručnjakom za pitanja ekstremizma i radikalizacije u Francuskoj, koji trenutno vodi pilot projekt deradikalizacije u gradu Argenteuilu.
Francuska je i dalje u šoku nakon dekapitacije učitelja Samuela Patyja, koji će posthumno biti odlikovan najvišim državnim odličjem ordenom Legije časti. Pitanje radikalizacije u sekularnoj Francuskoj jedna je od ključnih tema političke debate, ali i odnosa u društvu. Još od 2015. i serije terorističkih napada od redakcije Charile Hebdoa, do kluba Bataclan, država nije našla učinkovit mehanizam za suočavanje s problemom radikalizma: od on-line prostora do zajednice. Prije dva tjedna predsjednik Macron predstavio je plan borbe s radikalnim islamizmom i separatizmom. Vidjeli smo da se u Parizu dogodio ovaj strašan napad. Kako opisujete situaciju u Francuskoj danas?
Situacija je vrlo teška. To se dogodilo u okviru školske ustanove. Zvjerski je ubijen jedan profesor, što je pokrenulo val srdžbe u Francuskoj nakon govora koji je prije dva tjedna održao predsjednik Macron. Tada je najavio konkretne mjere protiv separatizma i identitarizma. Ovo se događa u lošem trenutku. Naime, zdravstvena kriza povezana s koronavirusom uz teškoće zbog terorizma, zaoštrila je tenzije. Tako da, bez obzira na predsjednikove najave, nakon izvanrednog sastanka nacionalnog vijeća sigurnosti vjerojatno će ovaj tjedan objaviti mjere kojima bi se zaoštrila borba protiv terorizma. Donijet će odluke u vezi s osobama klasificiranima kao prijetnja sigurnosti u Francuskoj i svega što ojačava radikalni islamizam i salafizam. Mjere će donijeti i na političkom planu, ali će i pokazati Francuzima da će konkretno djelovati.
Znamo da je to u Francuskoj težak problem. Što podrazumijeva plan predsjednika Macrona?
Mjerama koje je najavio protiv separatizma i terorizma predsjednik želi zadati jači udarac čimbenicima povezanima s kultovima, financiranjem terorističkih skupina i prekidom školovanja djece te želi ojačati mjere prisile koje se mogu provesti u borbi protiv terorizma. U Francuskoj se osjećaju jake tenzije kakvih prije nije bilo. Njihov odraz su mnoge najave i političke reakcije kojima se vrši pritisak na vladu. Vlada sad mora pokazati snagu i odlučnost.
Vidjeli smo mnogo slučajeva radikalizacije diljem kontinenta koje pospješuju i društvene mreže. Kako se s time nositi?
Vrlo teško. Teroristi sad znaju da ih nadziru na društvenim mrežama. Imamo tri kategorije. Prva kategorija su oni koji planiraju i u vezi su s organizacijama. Oni žele osmisliti masovne napade uspomoć jake komunikacijske dinamike. Oni su obučeni i naoružani. Druga kategorija nije u vezi s organizacijama osim virtualno ili je u vezi s nekom osobom. Takvi ljudi nemaju posebnih znanja, ali poslužit će se nožem. U treću kategoriju spadaju ljudi s patološkim psihičkim problemima. Oni će upotrijebiti iste metode, imitirat će ih. Ali njih ne možemo detektirati jer se ne kreću na mjestima koja nadziru obavještajne službe. U teoriji, sve što je planirano i organizirano obavještajne službe mogu predvidjeti. Ali teroristi koji djeluju na licu mjesta i nisu povezani s organizacijom nažalost su nevidljivi obavještajnim službama.
Znamo mnogo o islamističkoj i džihadističkoj radikalizaciji u Francuskoj i Europi. Ali kakva je situacija s radikalizacijom ekstremne desnice?
Što je više napada, to su glasniji argumenti pripadnika ekstremne desnice koji prozivaju nesposobnost vlade da se nosi s imigrantima. Te dvije teme su povezane. Ekstremna desnica počela je slobodnije govoriti u medijima. Više ne oklijeva brkati teroriste povezane s islamom i muslimane. To ima neželjene posljedice. Ljudi koji se osjećaju stigmatiziranima zbližavaju se. Tako se rađa separatizam. Paralelno s time to postaje politički problem. Dakle, pitanje je kako se baviti opasnošću od terorizma a da istovremeno ne zadiremo u pitanje nečije vjere.
Vi radite u jednoj zajednici u Francuskoj na projektu deradikalizacije. O čemu se radi?
Radim u gradu Argenteuilu u oblasti Val-d’Oise. Ima 110 tisuća stanovnika i raznoliko stanovništvo. Ima imigranata i velikih džamija, sinagoga i katoličkih crkava. Ideja je bila da obrazujemo gradske dužnosnike, ljude koji rade unutar gradskog sustava, kako bismo izbjegli diskriminaciju, recimo brkanje salafista i terorista. I drugo, kako ne bi bili naivni i kako bi znali prepoznati male indikacije koje upućuju na osobe sklone radikalizaciji. Obrazujemo 1500 specijaliziranih dužnosnika koji će nam omogućiti da u svim gradskim sektorima, dakle, u obrazovanju, stanovanju, školskim pitanjima, dođemo do važnih informacija i što prije shvatimo imamo li posla sa slučajem u kojem treba djelovati. To je lokalni eksperiment koji provodi vlada i grad Argenteuil. Taj pilot-projekt možda ćemo primijeniti u cijeloj državi.
Prema vašem osobnom iskustvu, koliko su diskriminacija i nejednakost u društvu čimbenici koji utječu na radikalizaciju te kako provodite deradikalizaciju?
Naše je načelo da ljude upoznamo s njihovim pravima, da ih potaknemo da se izraze ako osjećaju rasizam i diskriminaciju i da im pokažemo da se država bori. Imamo zakone u Europi i Francuskoj koji omogućuju sprečavanje diskriminacije i ljudi moraju shvatiti da se Francuska ne slaže s onim što ljudi možda svakodnevno doživljavaju. Ako ih podučimo njihovim pravima, vratit ćemo ih u krilo države i učinkovito se boriti protiv svih čimbenika koji potiču identitarizam i osjećaj napuštenosti. Borba protiv nesigurnosti i siromaštva također je nužan sloj u prevenciji rizika od radikalizacije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
