Vlatko Cvrtila, profesor i rektor Verna, govorio je u Newsroomu o funkcioniranju sustava sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
“U tranzicijskom razdoblju nismo uspjeli uspostaviti sustav nacionalne sigurnosti koji bi bio nedvojbeno jasan u smislu jasnih ovlasti i jasnih odgovornosti. To je ostatak izazova s kojima smo se suočavali od početka samostalnosti, ostali su neki elementi upravljanja koji više liče na polupredsjednički sustav”, rekao je. Ipak, kaže da je normalno da se u tranzicijskim državama pitanje nacionalne sigurnosti stavlja po strani, dok su važnija socijalna i ekonomska pitanja.
VEZANA VIJEST
“Upravo zbog nedostatka koordinacije i uočavanja da te koordinacije nema, pristupilo se izradi nove strategije nacionalne sigurnosti. Nažalost, osim Zakona o sustavu domovinske sig, nije se krenulo u daljnju implementaciju”, rekao je Vlatko Cvrtila.
Ističe kako smo jedina država u Europi, u zapadnom demokratskom modelu koja je u Ustavu “upisala obavezu usmjeravanja sigurnosno-obavještajnog sustava na način da se predsjednik države i Vlade usuglašavaju oko ravnatelja sigurnosno-obavještajnih službi. To je presedan, takva pitanja se ne rješavaju ustavom.”
Međuresorna koordinacija
Kada se radila strategija nacionalne sigurnosti, namjera je bila, smatra Cvrtila, da se na razini države koordiniraju svi sektori i dijelovi koji imaju različite ovlasti u pojedinim područjima. “Današnje krize su višedimenzionalne, više ih treba reagirati. I korona kriza je dobar primjer gdje su civilna zaštita i zdravstveni sustav preuzeli glavnu ulogu”, pojasnio je.
Koordinacija domovinske sigurnost, po njemu, kaže, nije u potpunosti zaživjela. “Sad se pojavila na sceni kad se pojavila potreba da se raspravi o nekim pitanjima”, rekao je pa dodao da je smisao koordinacija da i inače raspravlja, da se uočavaju trendovi, daju se preporuke, gleda se 5-10 godina unaprijed kako bi se razvijala jača otpornost društva.
“Čudim se što koordinacija nije počela funkcionirati kada se pojavio covid”, rekao je pa dodao kako je Vlada tada odlučila da se neće upotrijebiti Zakon o domovinskoj sigurnosti.
“Na kraju će se određene odluke ipak morati donositi na razini države, odnosno nositelja vlasti – predsjednika Vlade i predsjednika države… Možda je sad upotrijebljena kako bi se neke stvari odložile, ali na kraju će se morati situacija primiriti u osobnim prepucavanjima”, smatra.
Radikalizacija u društvu
O napadu na policajca na Markovom trgu rekao je da ne bi umanjivao značaj događaja pa istaknuo kako se radi o elementima koji se ne mogu pripisivati samo pojedincu i činu koji je pojedinac počinio.
#related-news_0
“Povezivanje tog čina s određenim elementima radikalizacije ima osnove, a da ćemo radikalizaciju riješiti upotrebom instrumenata nacionalne sigurnosti, to je potpuno pogrešno. Radikalizacija ima socijalne i ekonomske korijene, takvim pitanjima se pristupa sveobuhvatno, ne samo tako da će se sastati neko tijelo”, rekao je pa dao primjer EU-a, koja je donijela mjere o suzbijanju radikalizacije mladih ljudi u kontekstu islamskoga fundamentalizma, pojasnivši da one uključuju opći društveni napor.
“Kada mi govorimo o radikalizaciji, govorimo o 10 posto mjera koje se mogu poduzeti, a 90 posto zanemarujemo”, rekao je Vlatko Cvrtila za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
