Unatoč konstantnim tvrdnjama ministra zdravstva Vilija Beroša kako onkološki bolesnici ostaju prioritet i u pandemiji, rezultati za pacijente koji nisu pozitivni na covid zagrebačkog KB-a Dubrava govore suprotno.

Prema informacijama koje je u emisiji Točka na tjedan iznio kirurg Rado Žic, član novog vodstva KB Dubrava, zbog pandemijskih okolnosti i činjenice da je ta bolnica postala specijalizirana za covid – do kraja godine u toj će bolnici biti operirano 30 posto manje žena s karcinomom dojke.

Pad operacija zbog melanoma u Dubravi iznosi do početka studenog (3.11.2020.) čak 69 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a pad različitih ostalih karcinoma kože oko 50 posto. Na abdominalnoj kirurgiji pad operacija u 2020. iznosi između 36 i čak 50 posto ovisno o vrsti karcinoma, a između 40 i 50 posto u padu je hospitalizacija hematoloških bolesnika u KB Dubrava od kojih su 70 do 85 posto upravo onkološki bolesnici.

Točka na tjedan objavila je i najnovije podatke o padu preventivnih pregleda za rano otkrivanje raka dojke i raka debelog crijeva: 25 posto je manje učinjenih preventivnih mamografija u 2020. u odnosu na 2019.godinu, a 23 posto manje je učinjenih pretraga iz nevidljive krvi u stolici – što je preventivna pretraga za rak debelog crijeva.

U prvih 5 mjeseci 2020. učinjeno je prema podacima HZZO-a 2281 kolonoskopija u okviru ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a ove godine u istom razdoblju svega 1472 kolonoskopije. To je pad od čak 35 posto ove godine u odnosu na lani, pa možemo zaključiti da je 809 ljudi ove godine propustilo napraviti taj važan pregled koji im može spasiti život.

Još je jedan važan pokazatelj – hospitalizacija zbog zloćudnih bolesti.

Broj hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnice zbog zloćudnih novotvorina počinje padati u ožujku ove godine, a značajno pada tijekom travnja 2020. godine. U ta dva mjeseca u bolnici je zbog novootkrivenog karcinoma bilo 2048 ljudi manje negoli u istom razdoblju lani.

Ukupno je u prvih 6 mjeseci 2019. godine zbog zloćudnih novotvorina u bolnicama bilo hospitalizirano gotovo 32 tisuće ljudi, a ove pandemijske godine u istom razdoblju nešto više od 28 i pol tisuća ljudi. Dakle, samo u prvih pola godine u bolnici je s dijagnozom novootkrivenog karcinoma bilo 3300 ljudi manje nego lani. To zvuči dobro, ali nije dobra vijest jer po svemu sudeći ne proizlazi iz dobrih rezultata prevencije nego iz pandemijskih uvjeta liječenja i funkcioniranja bolnica.

Koliko su opasne ove bolesti čija prevencija doživljava udar u pandemiji govore sljedeće brojke:

prema posljednjim podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2017. godini zabilježeno 2767 slučajeva raka dojke, a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene.

Prema podacima Registra za rak u 2017. rak debelog crijeva je otkriven kod 3659 osoba, a u 2019. godini od te bolesti umrlo je 2095 osoba.

Dobro načelo o tome da teški onkološki bolesnici trebaju ostati prioritet, nažalost se i nije baš pretočilo u praksu. Tek ovoga tjedna počeo je funkcionirati pozivni centar u sklopu Ministarstva zdravstva koji bi trebao pomoći oboljelima od karcinoma koji zdravstvenu skrb zbog pandemije ne mogu ostvariti u svojoj matičnoj bolnici te da nađu novi termin i novog liječnika u nekoj od raspoloživih zdravstvenih ustanova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.