Od danas učenici srednjih škola u svim županijama i viših razreda osnovnih škola u četiri županije nastavu će pratiti na daljinu. Ipak svi se nadaju kako će drugo polugodište 18. siječnja iduće godine početi sa svim učenicima u klupama.
Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja rekao je kako je jedan od razloga nastave na daljinu kako bi se smanjile gužve u prometu.
“Sve što može u ovom trenutku smanjiti mobilnost, frekvenciju je dobro došlo”, rekao je.
Neki nepotvrđeni podaci govore da u Hrvatskoj na jednog zaraženog ide 30 zaraženih koji nisu evidentirani. Na pitanje može li se to odnositi na srednjoškolce, Paljak je rekao kako je to moguće, ali da nije eksplicitno potvrđeno.
“Čak ni antigenski testovi koji su provedeni na prostoru grada Zagreba ne pokazuju veći postotak asimptomatske zaraze. Škole nisu žarište i nije došlo do horizontalnog širenja virusa. Najveći broj je sedam učenika u jednom razrednom odjelu”, kazao je.
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja rekla je da su oni spremni. “Mi se spremamo od 7. rujna, a intenzivno zadnjih tjedan dana”, rekla je.
Kao najveće mane škole na daljinu navela je manjak direktne komunikacije učenik – nastavnik i što ima manje suradničkog učenja.
“Velika je mana svakome tko nema odgovarajuću opremu ili odgovarajuću kvalitetu interneta”, kazala je.
Naglasila je kako su na proljeće uočili da su veliki problemi vezani uz vrednovanje, provjeru znanja i pouzdanost tih ocjena.
Nastava u realnom vremenu
“U ovom valu nastojimo što je više moguće izbjeći te mane i organizirati nastavu u realnom vremenu, a da ni učenici ni nastavnici ne budu preopterećeni, da ne bude previše zadaća, te da se samo tamo gdje je potrebno ocjenjuje i provjerava znanje”, rekla je.
Na pitanje koji su predmeti najveći izazov rekla je kako su to svi predmeti koji sadrže neku vrstu vježbe.
“Na proljeće smo svi radili 24 sata. To je vodilo do preopterećenosti svih. Nastojali smo sve što smo naučili u proljeće primijeniti sada, rekla je Hitrec. Škole koje su u ikakvoj mogućnosti odlučile su se za nastavu u realnom vremenu. Oni koji to neće moći imat će realno uživo i tada će postavljati materijale, zadatke i putem chata komunicirati s učenicima. Tu možemo kontrolirati koliko su učenici prisutni jer ih vidimo, možemo ih prozvati i pitati nešto i tako voditi evidenciju, a i učenici se mogu odmah uključiti i pitati ako im nešto nije jasno”, naglasila je.
Psihološki efekt na učenike
Paljak je rekao kako je online nastava i cijeli prelazak društva na online platformu otvorio nove mogućnosti i uštede, te da smatra kako je to dobra podloga za daljnji razvoj. Međutim, naglasio je kako će sigurno u nekoj problematici jače biti istražen psihološki efekt na učenike, ali i na odrasle i cijelo društvo.
“Mi pratimo situaciju. Sa nacionalne razine do sada nismo imali potrebe intervenirati jer situacija funkcionira, ali ovisno kako će biti 18. siječnja tako ćemo i donositi nove odluke”, zaključio je u razgovoru za HTV.
