Kada vjerojatno najveći antikorupcijski slučaj u novijoj hrvatskoj povijesti, afera Fimi-Media, u kojoj je prvi put zbog korupcije osuđena i jedna politička stranka - HDZ, 28. rujna dođe na Vrhovni sud, o žalbama na presudu odlučivat će gotovo identično vijeće koje je odlučilo da ono što se HDZ-u stavlja na teret - više nije kazneno djelo.
Štoviše, prema tumačenju nekolicine pravnih stručnjaka koje smo konzultirali, mišljenje ovoga vijeća u toj presudi u potpunosti je utemeljeno na postojećem zakonu – te oblik kaznenoga djela iz kojega u slučaju Fimi-Media proizlazi krivnja HDZ-a, od prvoga dana 2013. više ne postoji u hrvatskom kaznenom zakonu. Dalje, problem nestanka ovakvoga kaznenoga djela puno je širi od slučaja Fimi-Medije te bi mogao srušiti i čitav niz predmeta gospodarskoga kriminala s iznosima koji se mjere u stotinama milijuna kuna.
Nepravomoćnu osuđujuću presudu u slučaju Fimi-Medije zagrebački Županijski sud je donio 11. ožujka prošle godine, a njome je zbog izvlačenja više desetaka milijuna kuna iz državnih poduzeća, agencija i ministarstava preko marketinške agencije Fimi-Medije krivima proglašeno pet fizičkih i dvije pravne osobe. Pravna osoba HDZ osuđena je jer su, prema mišljenju suda, njezini tadašnji čelnici, odnosno odgovorne osobe, Ivo Sanader i Branka Pavošević, novac između ostaloga ilegalno pribavljali za stranku, a novac je zatim bio upotrebljavan za razne stranačke potrebe – od plaćanja kampanje, predizbornih plakata, domjenaka, pjevača… Sanader i Pavošević su novac HDZ-u pribavljali zloporabom svojih položaja, a sud je pravnu osnovu za odgovornost HDZ-a našao u Zakonu o odgovornosti pravnih osoba, prema kojemu je potrebno da kazneno djelo počini odgovorna osoba pravne osobe, te da pravna osoba tim djelom dobije imovinsku korist.
VEZANE VIJESTI
Točno mjesec dana nakon objave presude za Fimi-Mediju, dok se njezino obrazloženje još pisalo, vijeće Vrhovnoga suda kojim je predsjedavala sutkinja Senka Klarić Baranović, a čiji su članovi bili suci Marijan Svedrović i Branko Brkić, donijelo je javnosti potpuno nepoznatu presudu za jedan slučaj financijskih malverzacija iz Vukovara, a čiji bi sadržaj evidentno mogao imati jasne reperkusije i na slučaj Fimi-Medije. U presudi VSRH I Kž 267/2011-6 od 2. travnja 2014. Vrhovni sud je, naime, odlučio kako oblik zloporabe odgovornih osoba kojim su svojoj vlastitoj tvrtki pribavili imovinsku korist nema više kontinuitet u kaznenom zakonu koji je stupio na snagu prvim danom 2013. Naime, 1. siječnja 2013. na snagu je stupio novi kazneni zakon, s potpuno novim kaznenim djelima.
Zakon, pak, propisuje da svako djelo iz staroga zakona, odnosno svaki njegov oblik – mora postojati i u novome zakonu. Kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, za koje su svi bili osuđeni u slučaju Fimi-Media, tako bi trebalo imati kontinuitet u jednom od dva nova članka novoga KZ-a. Za slučajeve kad zloporabu radi državni službenik ili službena osoba postoji članak 291., dok je za slučajeve u kojima se radi o povredama iz gospodarskog poslovanja odgovornih osoba privatnih tvrtki napravljeno novo kazneno djelo – zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, piše Jutarnji list.
