Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 31. kolovoza i 3. rujna, pokazuje trend visoke razine mobilizacije biračkog tijela dviju glavnih političkih stranaka (HDZ i SDP), ali i sve očitije polarizacije u društvu.
Pojava većeg broja novih stranaka, njihovih različitih koalicija u posljednjih godinu dana unosi novu dinamiku na političku scenu.
Prema istraživanju, HDZ je i dalje vodeća stranka, dok je SDP smanjio zaostatak na dva posto.Nastavlja se blagi trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.
Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini blizu izbornom pragu: Orah i Živi zid. Pritom je sve vidljiviji “zamor” izborne podrške objema strankama, a temeljem rezultata kojeg su postigle još neke novije stranke, čini se da one za sada nisu ispunile očekivanja njihovih utemeljitelja (Reformisti, Stranka Milana Bandića, Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska).
HDZ i dalje u vodstvu, no nastavlja se trend blagog pada u odnosu na SDP
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna HDZ bi dobio 31,1 posto glasova. S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 29 posto. Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ ostao gotovo na istoj razini podrške, dok je podrška SDP-u porasla.
Ovaj vidljivi rast izbora SDP-a (ali i lijeve koalicije) mogao bi biti posljedica najavljenih odluka u slučaju franak, ali i objavljenih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, a sve to u kontekstu držanja Vlade u situaciji oko arbitraže kao i način obilježavanje obljetnice Oluje.
VEZANE VIJESTI
Prema najnovijem istraživanju, sada se i ORaH i Živi zid nalaze ispod izbornog praga. ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 4,6 posto, dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto na četvrtom mjestu.
Slijede dvije stranke s izbornom podrškom od 2,6: HSS i Most nezavisnih lista. HNS je sedmi s izborom od 2 posto, dok su ostale stranke s izborom ispod 2 posto: HDSSB (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), Stranka Milana Bandića (1,2%), IDS (1,0%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6%) i HKS (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.
SDP-ova koalicija u blagom zaostatku za stranakama okupljenima oko HDZ-a
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće lijevo-liberalne koalicije s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih pet mjeseci. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto, dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) s izborom od 31,1 posto na drugom mjestu.
Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Oraha na trećem mjestu s 4,4% izbora, dok je lista Živog zida četvrta s 4,0 podrške. Slijedi Most nezavisnih lista s 3,4 posto, dok je u prvom mjesečnom mjerenju od potpisivanja sporazuma koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti zabilježila izbor od 2,5 posto. Slijede liste HDSSB-a s 2,2 posto i Stranka Milana Bandića 365 dana s 1,8%, te nova koalicija HSP-HKS s izborom od 1,3 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 14,6 posto neodlučnih.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto. Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,6 posto.
Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov 1,8 posto.
Najnegativniji političari Karamarko i Milanović
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9%) i Zoran Milanović (28,2%).
Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,3%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,7 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (3,5%), Vesna Pusić (2,3%), Milan Bandić (1,5%), Ivo Josipović (1,1%), Nadan Vidošević (0,8%) i Nenad Stazić (0,8%).
Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluka i događaja u posljednjih mjesec dana, zadržala prošlomjesečnu neuobičajeno visoku razinu potpore za svoj rad – 41 posto. Vladinu politiku ne podržava 45,1 posto građana, uz sadašnjih 13,8 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49. Ovo je ujedno rujan s najvišom ocjenom u četiri godine mandata. Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,46. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zadržalo je visoku ocjenu za svoj rad iz prethodnog mjeseca i to na valu sazivanja izvanredne sjednice i donošenja odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,42.
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe što je najvažniji događaj za 30,2 posto hrvatskih građana. Slijede dvje teme s izborom oko 15 posto: obilježavanje 20. obljetnice Oluje (vojni mimohod u Zagrebu i proslava u Kninu) s izborom od 17,3 posto te ubojstvo Tomislava Salopeka u Egiptu (15,5%).
Slijede dvije teme s izborom od oko 8 posto: rast BDP-a od 1,2 posto i odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima u eure.
