Čak i da HNB ne podupire prijedlog zakona o 'švicarcima', Vlada bi ga svejedno provela, poručio je u subotu premijer Zoran Milanović, komentirajući upozorenje Hrvatske narodne banke Vladi da bi provedba njezina modela rješavanja kredita u švicarskim francima mogla uzrokovati ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost.
“Banka ne donosi zakone, to čine Vlada i Sabor, a čak i da banka prijedlog zakona ne podržava, Vlada bi ga svejedno provela”, istaknuo je Milanović u Tisnom na otoku Murteru, na svečanosti otvorenja novog dječjeg vrtića.
Naglasio je kako banke “igraju ziheraški i konzervativno”, što i jest njihova uloga, te da upozorenje HNB-a nije tako dramatično kako se predstavlja. “HNB u ovom slučaju ne odlučuje, na njima je da u dobroj domobranskoj maniri, jer oni nikad ne preuzimaju odgovornost nizašto, što je u redu, upozore na sve što se može dogoditi”, rekao je premijer.
“Tu se pokazuje da je odgovorna vlada i politička vlast, kao što je bila i ona prije sedam, osam godina, kad su tuda šetali Šukeri, Karamarki, Sanaderi, Jandrokovići i drugi, koji su šutjeli ‘ko zaliveni’. Vujčić (guverner HNB-a Boris Vujčić), kao i svi bankari, igra ziheraški i konzervativno, po onoj ne talasaj, ali odgovornost ostaje na nama. Ovo je rješenje koje neće oteti od banaka više nego mogu izdržati, a izvući će građane. Svim ljudima ovo će olakšati život”, istaknuo je.
Upozorenje središnje banke usporedio je s upozorenjem na nuspojave raznih ljekova koje se gotovo nikad ne pojave, ali se upozorenja moraju istaknuti. Vlada će, nastavio je, kao i dosad uvažiti sugestije banke, ali će na koncu samostalno donijeti odluku.
Milanović je ponovio kako su u Vladi dugo i pomno promišljali o zakonskoj rješenju, kako bi došli do zaključka da zakon neće naštetiti bankama koje će ostati i opstati. Prošla su vremena, istaknuo je, kada su vladom šetali razni Karamarki, Šukeri i Sanaderi koji su šutjeli i činili što im drugi kažu.
Jutarnji list objavio je u subotu dokument u kojem Hrvatska narodna banka (HNB) upozorava Vladu da bi provedba najavljenog modela rješavanje ‘slučaja franak’ mogla uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost Hrvatske i procjenjuje da bi najranjiviji dužnici i dalje imali probleme u otplati kredita.
HNB u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisa Lalovca, upozorava da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima.
VEZANE VIJESTI
“Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske”, navodi, uz ostalo, HNB u dopisu koji je potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić. To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu. Moguće je povećanje kamatnih stopa na kredite, odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo, mišljenja je HNB koji ističe i opasnost od aktiviranja kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u moentarni i financijski sustav. Procjenjuje se i potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu.
HNB upozorava da je upitna ustavnost cijelog paketa zakona i podsjeća kako treba izbjeći retroaktivnu primjenu predloženih mjera te da nisu provedene konzultacije s europskom središnjom bankom (ECB).
Poziv predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarka da kampanja za predstojeće parlamentarne izbore bude normalna i čista Milanović je u Tisnom ocijenio neozbiljnim, jer “neke ljude možete neko vrijeme varati, ali ne i sve ljude sve vrijeme”.
Dodao je da novinari stalno traže njegov komentar na Karamarka, ako ga prešuti i odmahne rukom ispada bahat, a ako kaže onda ga nazivaju uličarom.
HNB smiruje tenzije
Danas se ponovno oglasio i HNB. U novom priopćenju pokušali su, čini se, smiriti tenzije:
“Nastavno na upite vezane uz mišljenje Hrvatske narodne banke o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, čiji su dijelovi preneseni u medijima, držimo potrebnim istaknuti sljedeće:
Hrvatska narodna banka je slijedom zahtjeva Ministarstva financija izradila analizu mogućih ekonomskih učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i tu je analizu u obliku mišljenja o navedenom nacrtu prijedloga zakona dostavila ministarstvu.
Kada je riječ o mogućim učincima koji se odnose na područje djelovanja HNB-a, a to su stabilnost tečaja i bankovnog sustava, u mjeri u kojoj bi se prepoznati rizici mogli materijalizirati, Hrvatska narodna banka ima i odlučnosti i instrumente da u tom slučaju održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava.
Kapitalna adekvatnost bankovnog sustava je, kao što smo naveli u našem priopćenju od 25. kolovoza, vrlo visoka, a takva će ostati i ako se predložene mjere provedu, što jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz aktualnog Prijedloga Zakona, a koji je, uz ograničenja u dostupnosti podataka, moguće procijeniti na otprilike 8 milijardi kuna. Procijenjena stopa adekvatnosti kapitala bi se, naime, i nakon tog gubitka krajem 2015. godine zadržala na visokih 19,8 posto (što je za 3,7 postotnih poena niže nego što bi bila bez gubitka uslijed konverzije).
Što se tečajne stabilnosti tiče, HNB ima odlučnost, instrumente i kredibilitet da ju održi, kao što je to činio i dosad”, priopćili su.
