Iako nerado, u hrvatskoj vladi sad već otvoreno govore o tome da bi i Hrvatska na koncu mogla biti prisiljena podići žičanu ogradu prema Srbiji i BiH.
Iako je čak i Zoran Milanović potvrdio da bi u krajnjem slučaju Hrvatska mogla podići ogradu prema Srbiji, hrvatski proizvođači žice nisu ubrzali proizvodnju. Dokle god izbjeglice istom brzinom ulaze i izlaze iz Hrvatske, nema razloga za paniku. Slažu se s premijerovom procjenom da se, ako zatreba, to može izvesti u dva tjedna i – potpuno su spremni.
VEZANE VIJESTI
Naravno, ako sve ne bi išlo preko javnog natječaja. Tri-četiri veća domaća pogona mogla bi posao podijeliti između sebe. Jedino što se u Hrvatskoj ne proizvodi i što bi se moralo uvesti jest zlokobna žilet žica.
U UNHCR-u priznaju da svaka država ima pravo zaštititi svoje granice, pa i ogradom, ali mora se razmišljati o tome da se kroz nju pokušavaju provući čak i djeca.
”Svaka ograda, posebno ona koju smo vidjeli da se sada podiže, predstavlja zaista veliku, pa čak i životnu opasnost i sigurno postavljanje takve ograde nije u skladu niti s moralnim niti s pravnim standardima kojih bi se zemlje trebale pridržavati”, kaže Jan Kapić iz UNHCR-a.
Mnogo publiciteta dobio je slučaj njemačkog proizvođača koji je odbio Mađarima prodati ‘žilet’ žicu. No, naši odmahuju rukom.
Dakle, oko 110 kilometara suhe granice prema Srbiji stajalo bi oko 33 milijuna kuna. Naravno, sve se mijenja ako izbjeglice zatim krenu prema BiH. Ukupno više od 550 kilometara preko brda i planina hrvatske bi porezne obveznike stajalo više od 160 milijuna kuna. K tome, ne bi to bila ograda između dvije nacije – žilet žica dijelila bi Hrvate koji žive u dvije države.
Jasno je, dakle – takvu odluku ne bi bilo lako opravdati.
Čitavu priču pogledajte u prilogu reportera N1 Ivana Hrstića.
