Treba nam kontrola glasanja zbog mogućeg lažiranja rezultata

Vijesti 21. lis 201508:37 > 13:24
N1

Gošća Novog dana Tihomira Ladišića bila je bivša premijerka Jadranka Kosor.

Kako je ponovno biti u kampanji, ovog puta izvan velike stranke?

“Meni su kampanje uvijek bile najzanimljiviji dio političkog života. Ja sam i dalje neovisna u petoj izbornoj jedinici u dogovoru s Čačićem. To je kampanja bez velike infrastrukture u kojoj sam ja koncentrirana na ono što mogu napraviti. Tu se ne može skupiti veliki broj ljudi, ali svakako je zanimljivo. Taj put je iznimno težak. Ja sam u okviru velike stranke vodila izbornu kampanju, to su veliki autobusi i velika količina ljudi koji vas prate. Meni će to biti zanimljivo i za analizu, ja se sada nakon 20 godina u politici postavljam i kao politički analitičar. Imate dva bloka koja imaju ogromnu infrastrukturu. Ja stojim pred pitanjem kako organizirati bilo koji skup. Vidjet ćemo može li to donijeti neki rezultat”.

Tko su vam suparnici u petoj izbornoj jedinici, što bi mogle biti teme kampanje?

“Ovo su nacionalni izbori. Mislim da se ovdje ne mogu gurati teme lokalnog karaktera.To je jedinica u kojoj se najviše osjeti izbjeglička kriza, to bi mogla biti tema. Ja ću biti u prilici suočiti se s ljudima koji su prvi na listama, to su prije svega gospodin Ronko s SDP-ove list i Galić s HDZ-ove.

Stranke su predale liste s manjim brojem ženskih kandidata, koliko ima na vašoj listi?

“Nigdje nema dovoljan broj žena. Cijela ta priča o 40 posto kreće s potpuno krive pretpostavke. Ako idemo na izjednačenost onda bi trebalo biti 50 posto no i to ništa ne znači. To što ima manje žena, one su sve u načelu pozicionirane vrlo nisko i onda se stranke opravdavaju da imamo mogućnost preferencijalnog glasanja, no to su relativno nepoznate žene. Moguće je da će Sabor imati još manje žena ovog puta. Većina vodećih ljudi su muškarci, jako se teško baviti poliitkom ako imate malu djecu. Ja to znam, moj sin je imao šest godina kad sam se ja počela baviti politikom, to je jako teško i ja imam grižnju savjesti još uvijek”.

“Naši susjedi se ne ponašaju u skladu s dobrosusjedskim odnosima”

Je li Izbjeglička kriza novi problem Hrvatske i Slovenije. Postoji li zaista ozbiljan problem Hrvatske i susjeda?

“Postoji, zato što nema prave i otvorene komunikacije između lidera. Nisam se čula s gospodinom Pahorom od one situacije oko arbitraže. Mislim da se naši susjedi ne ponašaju u skladu s onim što bi dobrosusjedstvo trebalo značiti i svu krivnju oko izbjegličke krize svaljuju na Hrvatsku. Za mene kao Hrvaticu je veliki ponos kad ti ljudi kažu da su ovdje prvi puta bili primljeni kao ljudi. Hrvatska to neće dugo moći snositi sama. Mislim da je potreban temeljit sastanak čelnih ljudi i to bi moglo smiriti situaciju. Mislim da sve eskalira, zato što je hladno, taj val se ne zaustavlja pogotovo tamo gdje ta kriza počinje”.

Ima li doista premijer strateško savezništvo s Njemačkom i Austrijom?

“Ako je tako onda to treba jasnije artikulirati. Ja bih na mjestu premijera to tražila na zajedničkom sastanku u Bruxellesu. Tu se između ostalog brane europske vrijednosti, a to nije ono što radi Mađarska ili Srbija. Slovenija se uvijek ponaša na jedan čudan način, kao da nisu bili svjesni da taj val može doći i do njihovih granica. Ja predlažem sastank lidera s ovog područja”.

Predsjednica i Vlada imaju dva potpuno različita stava, kako to komentirate?

“Svi oni koji su odgovorni za državu, kad kritiziraju jedan potez onda uvijek moraju predlagati vrlo konkretno. U ovom slučaju treba konkretno predložiti. Vraćam se na moj prijedlog na koji su odmahivali rukom, na kraju mandata Sabora predlagala sam da u Saboru na dnevni red stavimo izbjegličku krizu i plan rješavanja te da Sabor donese planove A, B, C kao što smo napravili i s arbitražom”.

“Sve sam sklonija stavu da se predsjednik treba birati u parlamentu”

Premijer je rekao da Hrvatskoj ne treba predsjednički sustav i da bi se predsjednik trebao birati u Saboru, koji je vaš stav?

“Ja sam žestoko branila ustavne odredbe o izboru predsjednika. Bez obzira na vrlo malene ovlsti, ta pozicija može biti faktor stabilnosti. No međutim sad sam sve više sklonija tome da se predsjednik bira po uzoru na neke stabilne demokratske zemlje, u parlamentu”.

Slažete li se s procjenama da ako ne dođe do uvjerljive pobjede dva bloka da će morati sklopiti koaliciju s manjim stranakama?

“Mislim da sljedeća vlada neće biti stabilna tkogod je formirao i da ćemo iduće izbore imati puno prije. Ti blokovi su već sad vlakići s puno vagona i to će naravno biti velika trgovina. Svatko onaj o kome će ovisiti formiranje vlade će izaći s maksimalnim zahtjevima. Čekaju nas najneizvjesniji izbori u povijesti, mislim da dok se ne prebroji zadnji listić nećemo znati pobjednika. Zato je važno da nadzor nad biračkim mjestima bude maksimalan, da se ne dogodi lažiranje glasova. To nažalost nije moguće. Međutim onda dolazi i trenutak nakon izbora kada će predsjednica nekome ponuditi mandat”.

Što ako predsjednica ne ponudi mandat onome tko ima relativnu većinu?

“Ustav je tu vrlo jasan, mandat dobiva onaj koji predoči jasnu potvrdu da uživa povjerenje većina budućih zastupnika u Saboru. Tako je bilo uvijek. U 2009. kada je bivši premijer odstupio, ja sam morala prikupiti 76 potpisa da bih otišla Mesiću i da bi mi on dao mandat. To je isto bila riskantna situacija”.

Jučer je obilježeno godinu dana prosvjeda u Savskoj 66 gdje su na konferenciji za medije rekli da bi prava demokracija bila kada bi se u svakom trenutku mogla srušiti Vlada. Je li to poziv na rušenje na Vlade?

“Sve je moguće. Ovo su zaista vrlo važni izbori jer će na tim izborima biti na kušnji i jesmo li demokratska zemlja u punom smislu. Stvar je političke elite na izborima dokazati da voli svoju domovinu, a to se pokazuje i time da poštuješ Ustav i zakone. Zato bi bilo dobro da se branitelji suzdrže od bilo kakvog komentiranja političkog procesa jer branitelji pripadaju svima nama bez obzira kojoj strani pripadaju. To jučer je bila jedna neobična konferencija, međutim, ti ljudi koji su okupljeni tamo nisu svi hrvatski banitelji i sigurna sam da branitelji žele štititi Ustav i zakone jer su se za to borili”, zaključila je Kosor.