Podignuta je optužnica protiv Dragana Vasiljkovića, poznatijeg kao kapetan Dragan, potvrdili su u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu za N1.
Vasiljkovića se tereti za ratni zločin nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima.
Protiv Dragana Vasiljkovića vodi se istraga zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i hrvatskih civila tijekom Domovinskog rata. Nakon što je sudjelovao u pobuni u Hrvatskoj, vratio se u Australiju, čije ima državljanstvo. U Perthu je živio do uhićenja pod imenom Daniel Snedde.
VEZANE VIJESTI
Početkom srpnja prošle godine Australija ga je izručila Hrvatskoj te je priveden na Odjel za ratne zločine Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu. Na prvom ispitivanju nije odgovarao na pitanja državnog odvjetništva odbacujući sve što mu se stavlja na teret. Sumnjiči ga se da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, to jest kao zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba srpskih paravojnih postrojba, u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru u Kninu, te u veljači 1993. u Bruškoj u blizini Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Osumnjičen je i da je u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na policijsku postaju u Glini te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihova zauzimanja. U napadu su uništeni i oštećeni civilni objekti, a stanovnici su natjerani u bijeg i opljačkana im je imovina. Ubijeni su i ranjeni civili, među kojima i jedan strani novinar.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu objavilo je u petak popodne priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
“Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je nakon provedene istrage podiglo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije i Australije (1954.) zbog počinjenja kaznenih djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske u svezi s člankom 28. stavak 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i zbog kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. i 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. (8. 1. 2016.)
Okrivljeniku se stavlja na teret da je tijekom lipnja i srpnja 1991. godine u Kninu; za vrijeme oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske i naoružanih paravojnih postrojbi protuustavne tvorevine nazvane SAO Krajina i Republika Srpska Krajina; kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine, koja je zajedno s komandom bila smještena na kninskoj tvrđavi, u jednoj od prostorija bez ikakvih higijenskih uvjeta improvizirao zatvor kojim su upravljali i osiguravali ga pripadnici njegove postrojbe. Protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. i Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, okrivljenika se tereti da; iako je vidio i znao da njemu podčinjeni pripadnici njegove postrojbe postupaju protupravno i da svakodnevno zlostavljaju zarobljene hrvatske policajce i uhićene civilne osobe na način da ih tuku šakama i nogama, volovskom žilom, kundacima pušaka, guraju im puščane cijevi u usta, psihički i fizički zlostavljaju; nije poduzeo ništa da se takva nedopuštena postupanja spriječe i kazne. Prilikom ispitivanja ratnih zarobljenika okrivljenika se tereti da je osobno sudjelovao u njihovom tjelesnom ozljeđivanju.
Ujedno, tereti ga se da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine i Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih jedinica Alfa SVK, 24. ili 25. veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca; tijekom oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske i naoružanih paravojnih postrojbi protuustavne tvorevine nazvane SAO Krajina i Republika Srpska Krajina; postupao protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. Kada su pripadnici njegove jedinice u nastavni centar doveli dva zarobljena hrvatska vojnika, okrivljenika se tereti da je zapovjedio podčinjenim pripadnicima postrojbe da ih fizički zlostavljaju, a potom da ih ubiju, što su oni i učinili.
Tereti ga se i da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine; tijekom oružanog sukoba oružanih snaga Republike Hrvatske i naoružanih pripadnika srpskih paravojnih postrojbi protuustavne tvorevine nazvane SAO Krajina i Republika Srpska Krajina kao i JNA; 26. srpnja 1991. u Glini, u dogovoru s kapetanom JNA, zapovjednikom tenkovske jedinice u okviru oklopnog bataljuna JNA, izradio plan napada na policijsku postaju u Glini, prigradsko naselje Jukinac i sela Gornji i Donji Viduševac s ciljem njihovog zauzimanja. Okrivljenika se tereti da je postupio protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949., Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih sukoba na način da je osobno, imajući ovlasti za izdavanje zapovijedi pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi, zapovjedio podčinjenim postrojbama da bez izbora cilja granatiraju iz tenkova, minobacača, oklopnih vozila i da pucaju iz ručnih bacača, snajpera i drugog oružja po civilima, civilnim kućama i gospodarskim zgradama u Jukincu u cilju zastrašivanja hrvatskog stanovništva i uništenja njihove imovine. U ovom napadu ubijeni su jedan mještanin i jedan njemački novinar.
Tijekom dana, okrivljenika se tereti da je zapovjedio da se topom s tenka gađaju crkva i škola u Gornjem Viduševcu, kao i obližnje kuće te su u ovom napadu teško oštećene Crkva Sv. Franje Ksaverskog, škola kao i oko trideset kuća i gospodarskih objekata. Od eksplozije granate teško je ranjen jedan mještanin dok je stanovništvo Jukinca tijekom noći i jutra 26./27. srpnja 1991. bilo prisiljeno pobjeći i napustiti svoje domove koje su potom pripadnici paravojnih postrojbi pljačkali. Zbog granatiranja Viduševca koje je uslijedilo i stanovnici ovog kraja bili su primorani napustiti svoje domove.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u optužnici je predložilo da se protiv okrivljenika, temeljem odredbi članka 123. stavak 1. točka 1. i točka 4. Zakona o kaznenom postupku, produlji istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i zbog posebno teških okolnosti počinjenja kaznenih djela.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
