Bivši hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader dao je kratki intervju za Frankfurter Allgemeine Zeitung, u kojemu ističe da je nevin i da je tzv. sistem Sanader, koji simbolizira korupciju, konstrukcija DORH-a.
‘Poslijepodne 25. studenog, nakon četiri godine u istražnom zatvoru, iz zagrebačke kaznene ustanove Remetinec pušten je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader. Nekoliko sati prije toga Ustavni sud srušio je pravomoćnu presudu za korupciju i zloupotrebu položaja zbog teških manjkavosti u postupku. Slučaj ide na novo suđenje’, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u uvodu teksta naslovljenog ‘Proturječje u svim točkama’, u kojemu se Sanader očituje o svojoj ostavci iz 2009. i suđenjima koja su uslijedila.
Dopisnik FAZ-a Karl-Peter Schwarz sa Sanaderom se susreo u uredu njegovih odvjetnika, koji bivši premijer koristi za čitanje sudskih dokumenata i pripremu za suđenja koja su u tijeku s obzirom na to da ‘tri suđenja traju, a četvrto je u pripremi’. ‘Ono što Sanader tvrdi suprotstavlja se u svim glavnim točkama narativu DORH-a, koji ga stavlja na čelo jedne koruptivne mreže. Sudovi će odlučiti koja je od tih dviju verzija bliže istini’, piše FAZ i podsjeća da je 56-godišnji Sanader u ljeto 2009. bio na vrhuncu moći te je iznenada 1. srpnja podnio ostavku na mjesto premijera, što su pratile spekulacije o ucjenama, pa čak i prijetnjama mafije, piše tportal.
VEZANE VIJESTI
Sanader pak tvrdi kako je dao ostavku nakon sedmomjesečne borbe za podizanje blokade pregovora između Europske unije i Hrvatske koju je inicirala Slovenija. Kako bi oživio proces pristupnih pregovora, Sanader je, tvrdi, pokrenuo tihu diplomaciju: ‘Razgovarao sam sa svima, s njemačkom kancelarkom, francuskim predsjednikom, talijanskim kancelarom.’ Sanader kaže da je u lipnju 2009. od Ollija Rehna, tadašnjeg povjerenika za proširenje Europske komisije, saznao da oni podržavaju slovenski zahtjev za poveznicom s otvorenim morem što ga je razljutilo. 18. lipnja pred summit u Bruxellesu zasjedala je frakcija Europske pučke stranke, a Sanader kaže da se sljedeće dogodilo: ‘Svi su bili ondje: Merkel, Barroso, Sarkozy, Berlusconi, Juncker, Balkenende. Rekao sam da ih molim da Hrvatskoj daju mali pozitivan signal, neka otvore novo poglavlje u pregovorima ili zatvore neko od onih oko kojih se pregovaralo, inače neću ništa moći garantirati. Ali ništa se nije dogodilo. Nakon toga sam dao ostavku.’
Sanader iz današnje perspektive smatra da je to bila pogreška: ‘Ulazak u EU je bio moj životni projekt. Pretjerano sam reagirao.’ Za svoju nasljednicu odredio je Jadranku Kosor, potpredsjednicu Vlade i HDZ-a, kojoj je vjerovao, a sada kaže kako čovjek pogriješi, i dodaje kako je i ‘među dvanaest apostola bio jedan izdajnik’. Sanader je postao počasni predsjednik stranke, a nije davao izjave za javnost jer je, kaže, htio svojoj nasljednici dati prostora za profiliranje. Šutio je i kad je Jadranka Kosor potpisala sporazum s tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom, ‘kakav je HDZ prethodno vehementno odbijao’ i koji bi, smatra Sanader, doveo do gubitka hrvatskih teritorijalnih voda. Arbitraža je kasnije propala zbog slovenske povrede postupka. ‘Na kraju je sve dobro završilo, no ja sam platio visoku cijenu’, smatra Sanader.
Sanader se vratio u javnost nakon prvog kruga predsjedničkih izbora 2010., o čemu danas kaže: ‘Bilo mi je jasno da ćemo biti potučeni na sljedećim parlamentarnim izborima. To se i dogodilo.’ Njegova press-konferencija od 3. siječnja 2010. rezultirala je pak njegovim izbacivanjem iz stranke. ‘Kosor je sazvala vodstvo stranke na kojem je izrekla teške prijetnje’: ‘Ona je tada osjećala velik strah, jer je znala da ono što najavim uvijek i provedem’, tumači za FAZ bivši hrvatski premijer. Istog je dana premijerka Kosor u svoj ured pozvala državnog odvjetnika Mladena Bajića, kojemu je u veljači završavao drugi mandat. Sanader tvrdi kako je Kosor rekla Bajiću da Sanadera treba optužiti i da učini sve što je za to potrebno. ‘On je pak ljude uhitio i doveo u istražni pritvor, gdje im je prijetio da me moraju optužiti inače im slijedi višegodišnja zatvorska kazna. Kod nekih je to uspjelo i iz njihovih je iskaza konstruirana optužnica’, tvrdi Ivo Sanader.
