Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je da po recentnim podatcima 44.000 djece ima određenih poteškoća mentalnog zdravlja i poručila da nisu dobro.
Sve je niža dob u kojoj se pojavljuju sucidalne misli, djeca nisu dobro, više je puta ponovila pravobraniteljica u Hrvatskom saboru upoznajući ga sa svojim radom u 2021., drugoj godini pandemije koronavirusa.
Upravo je ta pandemija, kazala je, bila inicijator za aktualiziranje onoga što se i prije znalo, a to su teškoće mentalnog zdravlja.
Pirnat Dragičević navodi i podatke MUP-a po kojima je u 2021. ubijeno troje djece, 17 je izgubilo život u prometu, sedmero ih je učinilo samoubojstvo, a 63 je to pokušalo.
Ovo su alarmantni podaci i trebali bi nam biti dovoljni da se zauzmemo za zaštitu mentalnog zdravlja, kazala je, suglasivši se s upozorenjima zastupnika da nedostaje stručnjaka: psihologa, dječjih psihijatara, multidisciplinarnog pristupa.
Poručila je i da svi zajedno, ali i pojedinačno možemo djelovati na uklanjanje uzroka. Naša očekivanja od djece, naš pristup djeci možda trebamo u nekoj mjeri izmijeniti, djeca su pod pritiskom, naročito pritiskom ocjena i upisa, kazala je.
Djeci, dodala je, šaljemo pogrešnu poruku da nisu uspješna ako nisu odlična, a to je dopustivo.
Istaknula je da su pandemijske mjere imala nepovoljan učinak na ostvarivanje svih drugih prava djece, da se posljedice pandemije osjećaju i danas.
Od 2021. u porastu su nasilje i zanemarivanje djece, vršnjačko nasilje. Djeca su ogledalo nas i moramo se zapitati kakvu im poruku šaljemo, kazala je, naglašavajući važnost prevencije.
Djeca su u 2021. bila na čekanju, bitnih pomaka u poboljšanju njihovih prava nema i krajnji je trenutak da se okupe snage koje će raditi na poboljšanju dječje dobrobiti, rekla je Pirnat Dragičević.
Da treba osmisliti mjere da se stanje promijeni, slaže se i Marija Selak Raspudić (Most) koja primjećuje i kako se u društvu ne govori o porastu broja iskorištavanja djece za pornografiju.
Više zastupnica, među njima i Andreja Marić (SDP), ocijenilo je kako se, unatoč svijesti da nedostaje stručnjaka za mentalno zdravlje djece, ne čini dovoljno da bi se problem riješio.
Roditelji upozoravaju da nema mjesta ni kod privatnih stručnjaka, rekla je zastupnica.
Ružica Vukovac (PH) navodi da je svaki deseti srednjoškolac razmišljao da si naudi, a da se pregledi čekaju i po nekoliko mjeseci. Što je s učeničkim domovima, i u njima je bilo pokušaja sucida i samih suicida, a odbijaju im se zahtjevi za zapošljavanjem psihologa, pitala je?
Katarina Nemet (IDS) hvali rad pravobraniteljice. Odradili ste dobar posao, niste situaciju učinili ružičastom, konstatirala je.
Sabina Glasovac (SDP) izrazila je zabrinutost što ni škole, ni resorno ministarstvo ne pronalaze načina da iz škola udalje osobe koje seksualno uznemiravaju učenike.
Pravobraniteljica se slaže da su to zabrinjavajuće i frustrirajuće situacije, kao krajnje rješenje vidi donošenje zakona o zaštiti djece kojim bi se to spriječilo.
Branka Juričev Martinčev (HDZ) pitala je pravobraniteljicu koliko se bavila problemom djece čiji su roditelji javne osobe, političari, što proživljavaju kad ih se naziva lopovima, kriminalcima, samo zato jer im roditelji pripadaju nekoj stranci?
Dalija Orešković (Centar) navela je kako su u nizu lektira glavni likovi dječaci, dok su djevojčicama ostavljene sporedne uloge, pitajući se čini li obrazovni sustav dovoljno da ohrabri djevojčice?
Ante Deur (HDZ) ustvrdio je kako slijedom izjava Orešković djecu branitelja pita jesu li oni karcinom ovoga društva? Imate li građanske hrabrosti javno reći jesu li djeca branitelja drugačija po nekim Dalijama, upitao je pravobraniteljicu?
Trebamo se zapitati kakvu poruku šaljemo djeci, trebamo dobro treba promisliti o nekim riječima, kvalifikacijama, uvredama, težini tih riječi, rekla je Pirnat Dragičević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
