Kako se donose vanjskopolitičke odluke i što sve na njih utječe u Novom danu s Mašenkom Vukadinović govorio je Goran Bandov, profesor međunarodnih odnosa i diplomacije sa Sveučilišta u Zagrebu.
Na početku se osvrnuo na knjigu sjećanja i anegdota povezanima s najznačajnijim vanjskopolitičkim događajima u Republici Hrvatskoj u zadnjih trideset godina – “Diplomatski pečat – sasvim osobno.”
“Ljudi koji su bili kreatori diplomatske povijesti pomalo odlaze. S kolegicama Jelenom Perletom i Ivanom Petrović pričao sam prije nekoliko godina kako ne ostaju zapisi koji bi otvorili neke nove teme i nova proučavanja. Naša diplomatska povijest je fenomenalna. Zato smo krenuli u to i imali smo snažnu podršku Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomacija u onim danima samog početka u trenucima kada se država samo sanjala, to su bila neka druga vremena kada niste bili sigurni hoćete li dosanjati san koji sanjate. Silno je bilo kreativno, srčano i borbeno kako doći do ljudi koji su mogli značajno utjecati za ulazak u organizacije koje s vas profiliraju u demokratsku zemlju. Ove priče pričaju kako smo se uspjeli izboriti. Diplomacija je i talent. Mislim da je ključno znati koji su vam ciljevi i da radite na ostvarenju vašeg cilja unatoč i usprkos svemu. Pi ćete kavu iako vam nisu dragi. Razgovarat ćete s ljudima protiv čijih ste stavova ali znate da su vam potrebni za vaš cilj. Morate naći zajednički jezik.”
Turbulentna vremena
“Sad su stvarno posebno turbulentna vremena i geopolitički osjetljiva. Mi smo u prelazu iz jednog u drugi sustav s puno nesigurnosti da li ćete biti na pravoj strani. Imamo previše eskalacija sukoba koji mogu biti jako opasni. Nije to samo pitanje ratova već niza kriza. Znanost je bila svjesna da klimatske promjene dolaze ali sad mi to osjećamo na dnevnoj razini. To je sad toliko učestalo, a nismo se kao društvo pripremili s mehanizmima koji nam mogu pomoći.”
Diplomatski razgovori su teška borba u rukavicama
Bandov je objasnio kako se donose diplomatske odluke.
“Vanjskopolitičke odluke donose se na temelju nekoliko momenata koje se stavljaju na vagu. Pogledat ćete po kojim principima živite, koje su vaše društvene vrijednosti. Stvar je to i strateških interesa i pitanja i kako to može utjecati. Teško je zamisliti zemlju koja unutar sebe ima secesionističkih strebljenja da će priznati Kosovo. Dakle mora se razmišljati izvan malog uskog sustava. Postoji i element što su strateški interes vaših ključnih strateških partnera. To se sve stavlja u kalkulaciju. Može vas i strateški partner tražiti da nešto podržite jer mu je nešto strateški jako bitno. Diplomatski razgovori su prožeti borbama za svoja stajališta, to je sve neugodno i radi se u rukavicama.”
Ne možemo imati dvije vanjske politike
O sukob Pantovčaka i Banskih dvora – o položaju Hrvata u BiH, ratu u Ukrajini, imenovanju veleposlanika Bandov kaže da ne postoji uspješna zemska s neusklađenom vansjkom politikom.
“Osobno bih se plašio živjeti u društvu u kojem svi konstantno imaju isto mišljenje. To je vrlo opasno društvo. To bi značilo da vam veliki dio društva ne govori istinu i živi u strahu. Dobro je da imamo različite stavove ali kada se neka odluka donese, treba se provoditi”, poručuje Bandov.
“Kao društvo imamo izazova ali naša načela prema kojima živimo jesu demokratski. Ali ne možemo imati dvije vanjske politike. Predsjednik i Vlada se moraju usuglasiti i kada se postigne dogovor mora se poštovati. Nisam vidio niti jednu državu s puno neusklađenih ciljeva a da su uspješne”, dodaje.
O međunarodnom gafu Grlić Radmana: bonton je i diplomacija nikad ne prilaziti prvi ženskoj osobi
Bandov je komentirao i diplomatski gaf šefa hrvatske diplacije kad je kolegicu Annalenu Baerbock na konferenciji EU-a u Berlinu pokušao poljubiti.
“Male sitne nespretnosti bilo bi dobro izbjeći. Razumijem taj ljudski moment u kojem želite nekog zagrliti i ostvariti kontakt. Taj moment tamo pred kamerama nije bilo pravo mjesto. Iza kamera nekog možete i zagrliti. Diplomacija je vrlo osjetljiva po tom pitanju. Nespretnosti mogu biti i simpatične. Čini mi se da je to bila želja ministra – pokazati simpatiju prema ministrici, no ona je to vidjela drukčije. Nikad ne bih prišao ženskoj osobi zagrljajem, pa čak ni rukovanjem. To je pitanje u diplomaciji ali i u kućnom odgoju. Uvijek je žena ta koja odabire da li će se ostvariti kontakt ili ne. Žena je ta koja stavlja tu barijeru. To je bonton i diplomacija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!