Krajem godine bit će održani osmi po redu izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Dvojica kandidata zasad su sigurno u igri, dvoje ih je najavilo, ali ne još i sužbeno potvrdilo svoje kandidature, a vjerojatno će im se pridružiti još dvoje ili troje kandidata.
Predsjedničke kandidate mogu predlagati jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači, a svaka kandidatura mora biti prisnažena s 10.000 pravovaljano prikupljenih potpisa birača.
Prvi je kandidaturu najavio branitelj titule Zoran Milanović koji je potkraj lipnja očekivano potvrdio da će u utrku za drugi mandat. Dugo se čekao odgovor HDZ-a, odnosno ime njihovog kandidata. Najveća i vladajuća stranka odlučila je ne ići sa stranačkim kandidatom, nego je podržala svoga bivšeg člana Dragana Primorca, liječnika i znanstvenika te bivšeg ministra znanosti i obrazovanja koji će nastupiti kao nezavisni kandidat.
Uz ovih troje, bar još troje kandidata?
Kandidaturu je najavila i Marija Selak Raspudić, koja je nedugo nakon parlamentarnih izbora, skupa sa suprugom Ninom Raspudićem napustila Most, čija članica službeno nije ni bila, nego samo dio njihovog kluba zastupnika. Na predsjedničke izbore kani izaći kao nezavisna kandidatkinja.
U predsjedničku utrku namjerava ući i zagrebački odvjetnik Tomislav Jonjić, koji je na društvenim mrežama već istaknuo svoj plakat i nastupa kao kandidat. On se nakon političkih angažmana u Neovisnima za Hrvatsku i Bloku za Hrvatsku ove godine skrasio u Hrvatskoj stranci prava.
Da će se ponovno kandidirati za predsjednika Republike najavio je nakon parlamentarnih izbora i bivši europarlamentarac te šef stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, ali o tome se kasnije nije javno očitovao.
Supredsjednik stranke Možemo! Tomislav Tomašević najavio je da će ta stranka svoga kandidata ili kandidatkinju za predsjednika Republike predstaviti početkom rujna, a nagađa se da bi to mogla biti saborska zastupnica Ivana Kekin.
“Nije lako s Milanovićem u sraz”
Komunikacijski stručnjak i politički analitičar Jerko Trogrlić nedavno nam je, nakon što se Primorac pojavio kao kandidat, kazao da na ovim predsjedničkim izborima ne očekuje velik broj ozbiljnih kandidata jer je, kako kaže, Milanović kandidat s kojim iz dva razloga nije lako ići u sraz.
“Prvi razlog je što je favorit, a nitko ne voli izgubiti izbore. Drugi razlog je što ulazak u kampanju s njim nužno znači ulazak u ozbiljnu političku bitku i blato. A nema previše ljudi koji imaju težinu i nekakvu šansu koji bi bili spremni na to. U te izbore se ide ako se želi pobijediti ili se politički reklamirati. Političku reklamu sebi mogu raditi oni iz političkih stranaka koje su na 7-8 posto podrške, pa im time žele podići rejting”, kazao je Trogrlić.
Od stranaka s tim rejtingom, Možemo! će sigurno imati kandidata, a ne zna se hoće li i Domovinski pokret i Most.
Kandidat za birače ljevice razočarane Milanovićem
“Pretpostavljam da bi kandidatkinja Možemo! mogla biti Ivana Kekin s obzirom na broj preferencijalnih glasova koje je dobila na europskim izborima (11.307 glasova, četvrtinu ukupnih glasova Možemo!, nap.a.). Ona neće imati šanse za pobjedu, ali će Možemo! ostati dosljedni sebi i pružit će dijelu ljevice koja je razočarana Milanovićem mogućnost da ima za koga glasati”, smatra Trogrlić.
Za uspješnu kampanju važnim se smatra da kandidat ima podršku barem jedne velike ili veće političke stranke. Kada je najavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, Zoran Milanović rekao je da treba podršku SDP-a, koju je smjesta i dobio, da ga “ne pokradu”. Ta mu je podrška, kako je tada rastumačio politički analitičar Ivan Rimac, potrebna “zbog kontrole izbornog postupka, odnosno delegiranja promatrača izbora”. Evo čiju su podršku dobili dosad potvrđeni predsjednički kandidati.
ZORAN MILANOVIĆ
(SDP, Reformisti, HSS, SU, NPS…)
“Kao predsjednik Republike bio je brana totalnom preuzimanju države od strane HDZ-a i zbog svega onoga dobrog što je napravio za vrijeme svojeg mandata treba biti SDP-ov kandidat za predsjednika Republike i Milanović je SDP-ov kandidat za predsjednika Republike, a vjerujem da će uskoro slijediti podrška i drugih stranaka”, kazao je šef SDP-a na odlasku Peđa Grbin na sjednici Glavnog odbora stranke koncem lipnja.
Kako je Grbin najavio, uslijedila je i podrška drugih stranaka Milanoviću. Doduše, ne mnogo njih. Zasad je još dobio podršku Narodne stranke – Reformista, Nezavisne platforme Sjever (NPS), Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Stranke umirovljenika (SU).
“Pri kraju Milanovićevog aktualnog mandata, možemo ustvrditi da je definitivno i u potpunosti opravdao naše povjerenje koje smo mu kao stranka dali na izborima prije četiri i pol godine”, poručili su iz HSS-a.
Od stranaka iz koalicije Rijeke pravde koja je, predvođena SDP-om, izgubila na parlamentranim izborima, a Milanovića je isticala kao svoga potencijalnog kandidata za premijera, zasad podršku Milanoviću nisu dale Centar, Stranka s imenom i prezimenom (čitaj: Dalija Orešković) i GLAS.
DRAGAN PRIMORAC
(HDZ, HSU, HDS, HNP, sinjski fratri…)
“U potpunosti smo suglasni da će Dragan Primorac biti ne samo kandidat nego i predsjednik Republike. Ne samo da ima snažan pobjednički mentalitet već i, figurativno govoreći, vrlo visoki sportski duh pobjednika. On će biti predsjednik Republike koji će poštovati hrvatski Ustav, pravni poredak, zalagati se za vladavinu prava i koji će surađivati s drugim institucijama u Hrvatskoj. Bit će potpuna suprotnost kršitelju Ustava, aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću”, poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković potvrdivši podršku svoje stranke Primorčevoj kandidaturi.
Podršku Primorcu dali su i HDZ-ovi koalicijski partneri Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Hrvatska demokršćanska stranka (HDS).
“Ovaj znanstvenik svjetskog glasa, europski orijentiran, uvažavan i cijenjen u brojnim znanstvenim i kulturnim krugovima, dostojno će predstavljati našu državu u svijetu”, poručili su iz HSU-a.
A saborski zatsupnik HDS-a Hrvoje Zekanović javno mu iskazujući potporu za Primorca je kazao da je “prozapadno orijentiran” naspram Milanovića za kojeg je rekao da je “miljenik Kremlja”.
Primorcu su javnu podršku dali još i Hrvatski nacionalni pomak (HNP), politička stranka Hrvata u BiH koju su osnovali bivši članovi HDZ-a. Podršku mu je dala i Koordinacija iseljeničkih organizacija HDZ-a pozivajući hrvatske iseljenike da glasuju za njega. Sam Primorac prošle nedjelje u Sinju se, uoči Sinjske alke, pohvalio i podrškom dobivenom od tamošnjih fratara. No, najvažniju stranačku potporu Primorac bi tek trebao dobiti. Onu HDZ-ovog najvećeg koalicijskog partnera Domovinskog pokreta, a i onog manjeg – HSLS-a.
Što se tiče potpore DP-a, sam Primorac također je u nedjelju u Sinju izjavio da “prema onome što vidi, definitivno ide u tom smjeru”.
MARIJA SELAK RASPUDIĆ
(Most?, Fokus?, Republika? …)
Nezavisnoj kandidatkinji Selak Raspudić bit će puno teže dobiti nedvosmislenu javnu podršku političkih stranaka, ali svojim ulaskom u izbornu utrku u tom statusu, ona na to vjerojatno i ne računa. Eventualno od Mosta, stranke s kojom se proljetos razišla. Početkom srpnja, glavni tajnik Mosta Nikola Grmoja gostujući na N1 izjavio je da će ta stranka tijekom ljeta razmatrati poziciju na predsjedničkim izborima. Pritom je kazao da ih Selak Raspudić dotad nije kontaktirala oko eventualne podrške njezinoj kandidaturi.
Sredinom srpnja u intervjuu tportalu Selak Raspudić dala je do znanja da razgovara o suradnji sa strankama Fokus i Republika.
“Ono o čemu razgovaramo i što me zapravo interesira dugoročna je politička priča. Moja intencija nije potencijalno zabljesnuti na jednim izborima, nego stvoriti održivu političku priču. Zato razgovaram sa širim nizom aktera tako da se kroz izlaženje na predsjedničke izbore, a onda i na lokalne i parlamentarne, stvori ta nova infrastruktura i platforma koju će ljudi prepoznati”, kazala je.
Na koncu, od važnijih parlamentarnih stranaka koje nisu istaknule svoje predsjedničke kandidate niti obznanile kojem postojećem kandidatu daju podršku, a mogu utjecati na značajan broj birača, ostali su DP, Most, Centar, IDS, Suverenisti i SDSS.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!