Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić gostovao je u N1 Studiju uživo u kojem je komentirao kupnju narodnih obveznica te ekonomsko stanje u Hrvatskoj, uključujući inflaciju i rast kamatnih stopa.
“Ne namjeravam upisati obveznice. Rješenje je vrlo jednostavno, u HNB-u imam pristup informacijama kojima običan čovjek nema. Zbog toga moram tražiti dopuštenje zbog naše usklađenosti poslovanja svaki put kad imam neke transakcije”, rekao je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić te je dodao: “Pozitivno je da se širi baza investitora u javni dug, da država ima više potencijalnih ulagatelja, ali i da građani imaju više mogućnosti ulaganja. U načelu, svaka državna obveznica može biti narodna, no postoje dvije zapreke. Prva je cijena koja zna doseći do 100 tisuća kuna, a druga je stvar to da su građani mogli tek na sekundarnom tržištu od banaka kupiti obveznice”.
Ekonomist navodi da na Malti, Cipru, u Italiji ili Portugalu do 15 posto javnog duga drže izravno građani.
“Cijene obveznica osciliraju na tržištu, moguće je da će na transakciji zaraditi ili izgubiti kod prodaje obveznica. Cijenu neće nitko garantirati, tko je taj koji će prenijeti gubitak na sebe? To je rizik koji će građani uzeti na sebe. Ovisno o kretanjima na tržištu će se odrediti konačna cijena obveznica. Radili smo analizu pomoću koje smo utvrdili da se Republika Hrvatska zadužuje od 0,8 postotnih bodova pa do jedan posto. Prinosi su za jedan postotni bod niži nego da nismo uvodili euro. Ne samo da su prinosi niži, nego bi ova operacija bila kompliciranija da nismo uvodili euro. Država će veliki dio upisa iz obveznica iskoristiti za vraćanje javnog duga, kod konvertiranja valuta se mijenja iznos. Ishod operacije bi bio neizvjesniji da nismo uveli euro”, rekao je glavni ekonomist HNB-a.
On navodi kako su prinosi na javni dug počeli rasti još prošle godine, dok je kod poduzeća to počelo tek krajem godine.
“Do kraja godine nismo vidjeli zamjetniji rast kamatnih stopa, a u siječnju su pojedine banke promijenile uvjete. To je još uvijek blaže nego što se događalo u drugim europskim zemljama. Građani koji su kod nas podizali stambene kredite su imali manje kamate nego njemački građani. Imamo zaoštravanje monetarne politike. Euro je sigurno ublažio intenzitet rasta kamatnih stopa na domaćem tržištu”, rekao je pa je dodao: “Cijene hrane su porasle u siječnju, ali taj porast je bio manje izražen nego prošle godine. Inflacija je na silaznoj putanji, razlog za oprez je temeljna inflacija koja isključuje cijene hrane i energije koje ne reagiraju na monetarnu politiku. Temeljna inflacija još uvijek ne pokazuje znakove preokreta. Ono najgore je čini se, iza nas, no mora se vidjeti i uvjerljivi preokret u temeljnoj inflaciji.
Za kraj navodi da je turistička sezona koja je bila bolja od one predpandemijske, pogurala rast cijena i inflaciju.
“Ne mogu isključiti mogućnost recesije. Na rubu smo recesije, očekuje se da će početkom godine taj rast lagano oživjeti, i crni i nepovoljni scenariji će biti iza nas”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE VIŠE
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!