Na upravo održanom skupu u mađarskom Višegradu, Višegradske skupine VET+ koja je okupila veterinarsku struku srednje i jugoistočne Europe, Hrvatska je svojim sudjelovanjem imala priliku predstaviti stanje u hrvatskom veterinarstvu. Bio je ovo važan sastanak koji prethodi nadolazećem okupljanju i zasjedanju predstavnika Federacije veterinara Europe, koje će biti u studenom u Bruxellesu, na kojem će se između ostalog razmatrati položaj veterinarstva u zemljama članicama, uključujući i Hrvatsku.

U protekla tri dana, od 8. do 10. listopada 2021., mađarski Višegrad bio je domaćin okupljanja Višegradske skupine VET+, na kojoj su bili predstavnici veterinarskih komora iz Njemačke (Bavarska), Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Makedonije, Bosne i Hercegovine (Republika Srpska), Grčke i Albanije, s ciljem sagledavanja stanja veterinarske velike i male prakse te veterinarskog javnog zdravstva u zaštiti zdravlja životinja i ljudi, u navedenim zemljama.

Na skupu, Republiku Hrvatsku predstavljali su: predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., zamjenica predsjednika Mirela Juras, dr. med. vet. i tajnik dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

Posebno su istaknuli opsežne promjene zakonodavstva EU u području zdravlja životinja i sigurnosti hrane koje su trenutno u postupku implementacije u Republici Hrvatskoj, kroz nove nacionalne propise, koji utječu na promjenu nadležnosti tijela državne uprave u odnosu na delegirana tijela za obavljanje poslova službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje, odnosno bivših kontrolnih tijela.

Također, na skupu je istaknuto da se Republika Hrvatska može pohvaliti dostignutim statusima države slobodne od bruceloze goveda, klasične svinjske kuge, bjesnoće te da do sada nema ni jedan slučaj pojave afričke svinjske kuge.

No s druge strane, na skupu su naglašeni problemi koji sve više negativno utječu na veterinarsku struku u Hrvatskoj, poput depopulacije ruralnih područja, značajnog smanjenja stočnog fonda, posebno goveda i svinja, smanjenja broja doktora veterinarske medicine koji žele raditi s velikim životinjama te relativno velikih područja Republike Hrvatske koja zbog prije opisanih razloga nisu pokrivena veterinarskom službom.

Teme od posebnog interesa svih sudionica Višegradske skupine VET+, a koje će se dodatno razmatrati u studenom u Brusselsu su nužnost smanjenja poreza na veterinarske usluge i veterinarsko-medicinske proizvode, reguliranje veterinarske profesije na način da minimalno 50% vlasništva u veterinarskim organizacijama uključuje vlasništvo zaposlenih doktora veterinarske medicine, značajno smanjenje broja doktora veterinarske medicine u cijeloj Europi, sve češće pojave bolesti na malim farmama koje nisu pod nadzorom veterinara te važnost provođenja kontrole bjesnoće redovitim cijepljenjem pasa svake godine, pri čemu je posebno istaknuta ponovna pojava bjesnoće u Poljskoj, nakon prestanka oralne vakcinacije lisica.

Smanjenje poreza na veterinarske usluge i veterinarsko medicinske proizvode mora biti važno za zemlje koje smatraju stočarstvo važnom gospodarskom granom jer se time smanjuje financijski pritisak na stočare i pposjednike životinja. Na skupu je posebno istaknut primjer Makedonije, zemlje koja je nacionalni porez na veterinarske usluge i veterinarske ljekove smanjila sa 18% na 5%., dok je u Republici Hrvatskoj porez na navedene usluge i proizvode još uvijek 25%.

U smislu reguliranosti veterinarske profesije, na skupu je istaknut pozitivan primjer Mađarske i Austrije, koje su nacionalnim zakonodavstvom propisale da 50 + 1% vlasništva u veterinarskim organizacijama mora biti u vlasništvu zaposlenih doktora veterinarske medicine.
Navedenim zakonskim odredbama sprečava se problem preuzimanja veterinarskih organizacija od strane multinacionalnih kompanija koji je sve je više prisutan u nekim zemljama EU, a koji se počeo pojavljivati i u Hrvatskoj, koji značajno ugrožava ustroj i funkcioniranje nacionalnih veterinarskih službi, koje predstavljaju nacionalno javno dobro na kojem se bazira sustav zdravlja životinja i ljudi.

Na skupu je istaknut da broj doktora veterinarske medicine bilježi dramatičan pad, gotovo u svim zemljama Europe.

Naglašeno je da države i njihove politika moraju razumjeti javni značaj veterinarske službe i sustav provedbe veterinarske djelatnosti, jer bez adekvatnog razumijevanja veterinarske službe i pomoći veterinarskoj struci da bio ona mogla odrađivati svoje zadaće, veterinarska struka neće opstati u ruralnom području, odnosno neće biti doktora veterinarske medicine koji rade s velikim – farmskim životinjama.

Na skupu je istaknut pozitivan primjer Austrije i Bavarske, kao zemalja koje su predvodnice u održavanju i jačanju pružanja veterinarskih usluga u ruralnim područjima, na način da se posebnim programima veterinarskoj struci osiguravaju dodatna financijska sredstva.

Predstavnici ostalih prisutnih zemalja, među kojima je je i Republika Hrvatska, istaknuli su da imaju velik problem s prije navedenim te su istaknuli strah da kroz relativno kratko razdoblje uopće neće biti interesa za rad doktora veterinarske medicine u ruralnim područjima.

Istaknuto je da je svakodnevno sve prisutniji problem na malim farmama, koje nisu pod nadzorom veterinara, vlasnici zbog gore navedenih razloga nisu u mogućnosti dobiti veterinarske usluge i tako skrivaju pojavu raznih zaraznih i parazitnih bolesti, narušavajući zdravlje i dobrobit svojih životinja.

Posebno je apostrofirano stanje u Rumunjskoj, no navedeni problem istaknula je i Poljska, koja godinama vodi neprestanu borbu u suzbijanju Afričke svinjske kuge i Influence ptica, i kojoj se ne nazire kraj.

Posebno je naglašeno da se bez konstantnog sustava kontrole gospodarstava na kojima se drže/uzgajaju životinje, od strane doktora veterinarske medicine kroz nekoliko godišnjih pregleda gospodarstava, situacija ne može popraviti.

Osim važnosti navedenih pregleda vezano za smanjenje mogućnosti pojave neke zarazne ili parazitarne bolesti, pregled gospodarstva bitan je i zbog zbog osiguravanja primjerenog načina držanja i dobrobiti životinja te osiguravanja kontrole prometa životinja s ciljem sprečavanja sive ekonomije u području prometa životinja, klanja životinja i proizvodnje te prometa proizvoda životinjskog podrijetla, čime se direktno osigurava zaštita zdravlja ljudi.

Na skupu je istaknut primjer Makedonije, u kojoj je godišnji pregled gospodarstva od strane ovlaštenog doktora veterinarske medicine uvjet za ostavarivanje državnih potpora u stočarstvu.

Vezano za kontrolu bjesnoće, na skupu je istaknut primjer Poljske i Češke, iz kojeg je vidljivo da bi se cijepljenje svih pasa protiv bjesnoće trebalo provoditi jednom godišnje, a ne kroz višegodišnje intervale. Zemlje koje su prestale s oralnom vakcinacijom lisica, u kojima se zbog učinka oralne vakcinacije lisica više godina nije provodilo godišnje cijepljenje pasa protiv bjesnoće, danas ponovno imaju pojavu bjesnoće kod životinja te se ponovno vraćaju strategiji kontrole bjesnoće radi zaštite zdravlja ljudi, na način da se propisuje obvezno godišnje cijepljenje svih pasa starijih od 3 mjeseca.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.