Znanstvenik, psiholog i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić, koji je na konferenciji Bug Future Show održao prezentaciju pod nazivom "Final countdown - odbrojava li obrazovni sustav svoje zadnje dane", osvrnuo se na izazove koje dostupnost umjetne inteligencije postavlja pred službeni sustav obrazovanja, te ponudio odgovor na pitanje imaju li škole i fakulteti budućnost.
Boris Jokić je istaknuo da se zbog umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija mijenjaju veze, obiteljski odnosi, socijalni kontakti, seksualnost, privatni prostor, fizička aktivnost, rad, pa tako i obrazovanje, i to na radikalan način, piše tportal.
“Sve to događa se uz društvenu polarizaciju i pad povjerenja u društvo. Zapitat ćete se jesmo li kao civilizacija korak do propasti ili idemo prema zlatnim vremenima? Odbrojava li svjetsko obrazovanje, pa tako i naše svoje posljednje dane? Obrazovanje je ljudska nada, ono za što svatko kaže da može poboljšati život ljudi. Povijest pokazuje da je ta nada kroz povijest i podbacila, no podbacila je i umjetna inteligencija. Primjerice, robotika i umjetna inteligencija trebale su donijeti štošta, a sad se pitamo – gdje su ti automobili koji lete, gdje je levitirajuća kuća, gdje je lijek za bolest koje su prije najavljivali”, istaknuo je Jokić.
Postavljajući u interakciji s publikom pitanje može li postojeći obrazovni sustav odgovoriti na izazove budućnosti, odgovorio je: “Potrebno je radikalno promijeniti sustav odgoja i obrazovanja. Postojeći model je vrlo jednostavan, linearan, a obuhvaća namjerno učenje, visoku razinu samoregulacije, predmetnu usmjerenost, vredovanje naučenog, fiksnu lokaciju, zadano vrijeme. Takav model u vrijeme umjetne inteligencije nema šanse”, upozorio je Jokić.
Njegov je Institut proveo istraživanje koje je pokazalo da djeca danas više od tri sata provode pred ekranima, i to van škole i obaveza. Korištenje je utjecalo kvalitetno na njih pa tako mnogi smatraju da su zahvaljujući digitalnim tehnologijama informiraniji o zbivanjima u svijetu i u Hrvatskoj, a mnogi imaju i kvalitetne prijateljske odnose.
S druge strane tehnologije su loše utjecale na učenje, kvalitetu slobodnog vremena, a ponajviše na fizičko i mentalno zdravlje.
“Korisnika digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije je puno, no premalo je stvaratelja. Tek ispod deset posto u pojedinoj generaciji”, ustvrdio je Jokić.
Naglasio je i da obrazovni sustav nije pokazao kako kritički i kvalitetno koristiti digitalnu tehnologiju i ponuđeni sadržaj, pa ni kako sve to umjereno koristiti.
“Treba li odustati od digitalnog? Nipošto. Škola danas mora dovesti učenike do situacije da ta mlada osoba može riješiti problem i donijeti odluku. Moramo razvijati inovativnost i kreativnost – kako učiti, kako komunicirati, surađivati, biti informacijski i digitalno pismeni, u komunikaciji, u suradnji. Odgoj i obrazovanje zasnovano na intenzivnijem ljudskom kotanktu postaje još važnije. Škola će morati biti fleksibilnija, manje ovisna o vremenu i lokaciji. Digitalna tehnologija može omogućiti odgoj i obrazovanje prilagođeno nečijem razvojnom stadiju, kao dopuna situacijskom učenju, uz praćenje razvoja viših kongitivnih procesa.
Ako dobro posložimo obrazovanje, velika je šansa da pobjeđujemo – promjena obrazovnog sustava uz razvoj digitalne tehnologije može biti ključ i odgovor na sve izazove budućnosti. Trebamo biti hrabri i otvoreni”, poručio je Jokić, prenosi tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare