Zapadne sankcije će negativno utjecati na rusko gospodarstvo. No posljedice će vjerojatno osjetiti i druge zemlje, od Europe do Afrike, i to u vidu rasta inflacije i nestašice hrane.
Francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao je da su Europska unija i Sjedinjene Države pokrenule “gospodarski rat” protiv Rusije, misleći pri tom na sankcije Zapada Moskvi koje su odsjekle zemlju od međunarodnih financijskih tržišta.
VEZANE VIJESTI
Takozvani gospodarski rat dovodi Rusiju pred financijski krah, a rubalj je zabilježio rekordan pad u odnosu na američki dolar. Pred bankomatima u Rusiji se stvaraju dugački redovi jer građani žele podići gotovinu.
Međutim, ne osjeća samo Rusija pritisak zapadnih sankcija koje su pokrenute kao odgovor na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine.
Sankcije nanose štetu zemljama od Egipta do Njemačke, koje se u velikoj mjeri uvoze pšenicu i zemni plin od obje zaraćene strane.
DW je razmotrio što bi sankcije Rusiji mogle značiti za ljude u drugim zemljama.
Povećanje cijena energije
Cijene nafte i plina porasle su poslije još jedne runde zapadnih sankcija Rusiji tokom vikenda, dok su se trgovci pripremali za prekide snabdijevanja iz Rusije. Rusija je jedna od najvećih svjetskih izvoznica nafte i plina, dok je Ukrajina važna kao tranzitna zemlja za ruski plin.
Do sada sankcije nisu bile direktno usmjerene na energetski sektor, ali trgovci strahuju da bi Moskva mogla uzvratiti ograničavanjem izvoza nafte i plina i da bi sankcije Zapada na kraju mogle biti proširene – kako bi direktno naudile ogromnom i značajnom ruskom energetskom sektoru u zemlji.
“Ruske isporuke energenata su jako ugrožene, bilo zbog toga što ih je Rusija ukinula ili zbog zapadnih sankcija”, rekla je Louise Dickson, analitičarka tržišta nafte u firmi Rystad Energy.
Također postoji zabrinutost da bi isključivanje velikih ruskih banaka iz platnog sustava SWIFT moglo znatno otežati kupovinu ruske nafte i plina. Europske banke Societe Generale i Credit Suisse su navodno obustavile financiranje svih roba iz Rusije.
To izaziva zabrinutost mnogih u Europi, koja više od trećine potrebnog plina i oko četvrtine potrebne nafte dobiva iz Rusije. Svaki prekid u snabdijevanju mogao bi ostaviti Europljane bez dovoljno plina za grijanje i s ogromnim računima za struju jer bi komunalna poduzeća imala problem oko nabave goriva za proizvodnju energije.
“Čini se da je utjecaj sankcija na energetski sektor manje ozbiljan nego što bi moglo biti. Ali, da ne bude zabune, postoje rizici od daleko goreg ishoda”, rekao je klijentima analitičar Deutsche Banka Jim Reid.
Porast cijena hrane
Kriza je također pojačala strahove u vezi sa zalihama žitarica kao što su pšenica i kukuruz, kao i uljarica.
Na burzi žitarica u Chicagu cijene su i dalje u porastu nakon što su u petak dostigle rekordne iznose u posljednjih 12-13 godina, a i cijene kukuruza su također rasle.
Rusija i Ukrajina zajedno čine oko 30% svjetskog izvoza pšenice, skoro petinu trgovine kukuruzom i oko 80% izvoza suncokretovog ulja. Obje zemlje su ključni dobavljači pšenice za Bliski istok i Europu. Turska i Egipat su najveći uvoznici ruske pšenice.
Rat u Ukrajini već je poremetio izvoz iz crnomorskih luka, koje se koriste za otpremu žitarica u Aziju, Afriku i Europsku uniju.
Egipat je u ponedjeljak bio primoran poništiti natječaj za nabavku pšenice – nakon što je dobio samo nekoliko ponuda, i to po vrlo visokim cijenama. Stručnjaci strahuju da bi ruske vojne operacije dodatno mogle povećati cijene hrane u zemljama poput Libije, Jemena i Libanona, gdje ionako postoji kriza u snabdijevanju hranom.
Inflacija će nastaviti rasti
Za većinu ljudi širom svijeta gospodarski utjecaj rata u Ukrajini i sankcija osjetio bi se u vidu veće inflacije izazvane uglavnom višim cijenama energije, metala i hrane.
Cijene aluminija su skočile na rekordni nivo, premašivši vrhunac iz 2008. tokom globalne financijske krize. Trgovci strahuju da bi sankcije Rusiji i uzvratne mjere Moskve mogle poremetiti globalno snabdijevanje aluminijem. Rusija proizvodi oko 6% svjetskog aluminija.
Snabdijevanje ovim energetski intenzivnim metalom također bi bilo pogođeno višim cijenama energije i nestašicama struje, što bi moglo dovesti do zatvaranja više postrojenja za preradu aluminija.
“Najnoviji poremećaji globalnog lanca snabdijevanja predstavljaju ključni rizik i, u najmanju ruku, cijene za ove robe će vjerojatno ostati povišene neko vrijeme, održavajući globalnu inflaciju viskom – na duže vrijeme”, rekao je Jason Tuvey iz Capital Economicsa.
Ruska invazija riskira otežavanje globalnog gospodarskog oporavka od posljedica pandemije, komplicirajući stvari za političare od kojih se očekuju mjere za obuzdavanje inflacije.
Neizvjesnost oko gospodarskog oporavka mogla bi na kraju odgoditi planove središnjih banaka da podignu kamatne stope – što znači da bi još neko vrijeme moglo biti ultra jeftinih hipoteka i privatnih kredita, piše DW.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!