U Kazanju u Ruskoj Federaciji održava se trodnevni samit BRICS-a, skupine zemalja predvođenih Brazilom, Rusijom, Indijom, Kinom i Južnoafričkom Republikom.
BRICS je okupljen još 2006. godine (tada još BRIC) kao protuteža skupini G7 gospodarski najrazvijenijih zemalja Zapada predvođenih SAD-om.
Godine 2010. BRIC-u se pridržila Južnoafrička Republika pa je akronim skupine postao BRICS, a potom su se pridružile još četiri države – Egipat, Etopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati. U članstvo su pozvane i Argentina i Saudijska Arabija, ali Argentina je poziv odbila, a Saudijska Arabija ga još odvaguje. Četrdesetak zemalja, većinom azijskih i afričkih, iskazalo je interes za pridruživanjem BRICS-u.
“Putin pokazuje da Rusija nije izolirana”
U utorak su u Kazanj kod domaćina Vladimira Putina stigli kineski predsjednik Xi Jinping, indijski premijer Narendra Modi i nedavno izabrani iranski predsjednik Masud Pezeškijan. U srijedu je, uz veliko negodovanje Ukrajine, ondje stigao i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Guterres, a očekuje se i dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana te palestinskog čelnika Mahmuda Abasa.
Samit BRICS-a u Kazanju nesumnjivo je diplomatska pobjeda ruskog predsjednika koji je na lanjskom samitu u Johannesburgu sudjelovao samo putem videoveze ne izlažući se riziku dolaska zbog tjeralice Međunarodnog kaznenog suda, budući da je Južnoafrička Republika potpisnica ugovora o snivanju tog suda.
Stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević kaže da je ovaj samit važan za Putina koji time pokazuje da Rusija nije izolirana u onoj mjeri u kojoj bi Zapad to htio.
“Nitko od stranih državnika nije bio primoran tamo doći. Time i oni potvrđuju da su s Putinom suglasni u jednome – suprotstavljanju hegemoniji Zapada”, dodaje.
BRICS dijelom baštini tradiciju Pokreta nesvrstanih
Kovačević, međutim, naglašava kako to ne znači da svi čelnici država članica BRICS-a imaju iste ideje o tome kako bi međunarodni odnosi trebali funkcionirati.
“Pogotovo nemaju identične ideje o tome kako bi države trebale funkcionirati na unutarnjem planu. No, svima im je zajedničko da ne prihvaćaju dominaciju Zapada koja se manifestira kroz skupinu G7, NATO, Europsku uniju i SAD.”
U tom smislu, dodaje Kovačević, može se reći da BRICS baštini dio tradicije Pokreta nesvrstanih i da se sve jače artikulira kao brend pod kojim se svrstavaju protivnici kolektivnog Zapada.
“Nisu istisnuli dolar kao univerzalno sredstvo plaćanja”
BRICS je osmišljen kao ekonomska i (geo)politička protuteža Zapadu, ali dvadestak godina kasnije ne čini se homogenim u mjeri u kojoj je homogen konkurentski G7 i Zapad kao takav.
“BRICS je, mogli bismo reći, još uvijek “work in progress” (proces u tijeku). Nisu ostvareni neki od deklariranih ciljeva BRICS-a. Primjerice, istisnuti američki dolar kao univerzalno sredstvo plaćanja i nadomjestiti ga nekom drugom univerzalno prihvatljivom valutom ili pak plaćanjem u nacionalnim valutama pojedinih zemalja. Kada bi se ta zamisao ostvarila, onda bi jedna od temeljnih pretpostavki zapadne hegemonije zaista bila dovedena u pitanje”, kaže Kovačević.
Činjenica da je skoro četrdesetak afričkih i azijskih zemalja podnijelo zahtjev za prijem u BRICS Kovačević tumači time da se svijetom širi nerasploženje zbog sve izraženije namjere Zapada, odnosno SAD-a, da bude aposlutni hegemon.
“Ne moraju svi biti ideološki istomišljenici”
“Amerika na svaki način nastoji prikazati da su zemlje koje ne pristaju na njenu hegemoniju nužno autoritarne, totalitarne i nedemokratske te da čine “osovinu zla”. Ali, u BRICS-u je Indija, najveća demokracija na svijetu. Također i Južnoafrička Republika i Brazil koje su demokratske države. Zapravo, samo postojanje BRICS-a demantira ono čime Zapad sebe legitimira kao ekskluzivnog vlasnika demokracije”, smatra Kovačević.
“Iako ni izdaleka nije tako uvjerljiva međunarodna organizacija kao što je Europska unija niti izdaleka toliko konzistentan kao skupina G7 te unatoč tomu što je tek u začetku i što unutar njega vlada veliko ideološko razlaženje, BRICS ipak daje primjer mogućeg funkcioniranja međunarodne zajednice. Ključna poruka BRICS-a Zapadu je da ne moraju svi biti ideološki istomišljenici da bi mogli razgovarati na ravnopravnoj osnovi”, ističe.
Kovačević predviđa da će sa samita iz Kazanja biti poslana jasna poruka o sukobu na Bliskom istoku, ali ne i o ratu u Ukrajini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare