Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora i liječnik Željko Krznarić bio je gost Newsrooma.
26. veljače svake godine obilježava se Dan hrvatskih liječnika.
“On je sjećanje na 26. veljače 1874. kada je osnovan Hrvatskih liječnički zbor. Hrvatski liječnici su kroz taj period prošli zaista različita iskušenja. U 2020. je hrvatski zdravstveni sustav pokazao zaista jednu izrazitu spremnost i fleksibilnost u pandemiji”, kaže Krznarić.
Kaže da je u Domovinskom ratu zdravstveni sustav reagirao među prvima i uz Hrvatsku vojsku bio stup obrane Republike Hrvatske.
VEZANE VIJESTI
“Ovo je jedna vrlo zgusnuta situacija što se događalo od ožujka prošle godine, počevrši od pandemije, pa prvog i drugog potresa. Činjenica je da su djelatnici u zdravstvenom sustavu uložili izuzetne napore”, rekao je Krznarić.
Cijepljenje preko reda
Komentirajući slučajeve cijepljenja preko reda, Krznarić kaže kako nisu postojale nikakve zakonske odredbe o prioritetnim kategorijama cijepljenja, već su bile preporuke. “Čak su i u velikim bolnicama na početku bili podaci – 30 posto liječnika se želi cijepiti, 10 posto medicinskih sestara se želi cijepiti, građani se ne žele cijepiti, itd. U prvom valu cijepljenja moglo se dogoditi da dođe do viška cjepiva”, objašnjava Krznarić.
Na pitanje nije li sumnjivo to što su viškove cjepiva primili baš ugledni ljudi iz hrvatskog društva, Krznarić kaže da to pobuđuje sumnju i otvaara određena pitanja.
“Mislim da mi kao Republika Hrvatska moramo fokus staviti na puno važniju stvar – gdje su cjepiva? Nisam vidio da su se mediji baš jako uzbudili i propitivali Pfizer, AstraZenecu, Modernu i tijela Europske unije pitajući gdje su naša cjepiva. Nama u ovom trenutku nedostaje stotinu tisuća ili više doza”, govori Krznarić.
Krznarić je komentirao i činjenicu što pojedini liječnici cijepe u ordinacijama obiteljske medicine, a neki ne.
“Što se tiče cijepljenja u ordinacijama, dio liječnika je prihvatio to, ali dio je liječnika je iz logističkih razloga cijepljenje organizirao na punktovima. Dio liječnika je jednostavno na stanovištu da oni to ne mogu organizirati na svom prostoru i tada im uskače HZJZ. Ljude visoke starije životne dobi bi bilo puno bolje cijepiti po nekom rasporedu u ordinacijama obiteljske medicine”, rekao je Krznarić.
Hoće li Hrvatska liječnička komora propitivati slučajeve cijepljenja preko reda?
Krznarić kaže kako mu je to teško reći. “S Luetićem o tome nisam direktno razgovarao. Ukoliko je bilo stručnih propusta ili organizacijskih, onda bi to mogao biti predmet propitivanja”, kaže.
“Ja bih doveo direktora Pfizera u vaš studio i pitao bi “kako će platiti to što 100 tisuća ljudi nije na vrijeme cijepljeno pa će zbog toga njih jedan dio završiti loše”, dodaje.
Krznarić podsjeća kako je bitno samo je li napravljen stručni propust i je li zbog toga netko ugrožen.
“Mi trebamo cjepiva, trebamo dosta discipline i trebamo izbjeći nešto što bi moglo ponovno ugroziti naše stanovništvo. Štiteći zdravstveni sustav, mi štitimo naše stanovništvo. Cilj borbe protiv covida nije štititi bolnice, već štititi stanovništvo”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!