Divlje koze, prema procjenama njih oko 400 do 500, već duže vrijeme uzrokuju brojne probleme stanovnicima Unija, ponajprije uništavanjem maslina i drugih nasada, kao i okućnica u samom naselju. Koze su dovedene na otok krajem 70-ih i početkom 80-ih godina s ciljem da pobrste makiju i raščiste zemlju za rast trave i ispašu ovaca, a od rješenja postale su problem.
Danas koze uništavaju masline i druge nasade, kao i okućnica u samom naselju, zbog čega ih se žele riješiti ili im barem smanjiti broj, a u zadnje vrijeme uzorci tkiva uginulih ili odstrijeljenih koza pokazuju da ih je dobar dio zaražen Q groznicom koja kod ljudi može izazvati simptome slične gripi ili upali pluća, a u malom broju slučajeva i oštećenja srca, mozga, jetre i pluća.
Unije su ovih dana dospjele u žižu interesa medija i javnosti zbog najave vodstva tamošnjeg Vijeća mjesnog odbora o mogućem raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Grada Malog Lošinja i Primorsko-goranske županije te priključenje Općini Medulin i Istarskoj županiji, nakon višegodišnjeg ignoriranja zahtjeva mještana otoka za boljim prometnim povezivanjem s Lošinjem i kopnom, uspostavom kvalitetnije medicinske skrbi no nisu to jedini njihovi problemi, ima ih čitav niz, a jedan od najvećih su divlje koze, piše Novi list.
Robert Nikolić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Unije ispričao je kako su koze dovedene kna otok krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, kada je lošinjska tvrtka Jadranka ovdje imala ovce, s ciljem da koze pobrste makiju i raščiste zemlju za rast trave i ispašu ovaca.
“Međutim, dogodilo se to da su koze pobrstile otočne masline i namnožile se preko svake mjere, pa sad predstavljaju problem i otočnim ovčarima, jer popasu i travu koju su pasle ovce”, kaže Nikolić.
Nikolić ističe kako su rješenje problema pokušali naći u komunikaciji s Gradom Malim Lošinjem, Primorsko-goranskom županijom, Ministarstvom poljoprivrede i županijskom Javnom ustanovom Priroda, odnosno Centrom za posjetitelje i oporavilištem za bjeloglave supove na Cresu, ali bez uspjeha.
“Nedavno smo, početkom veljače, uz sve potrebne dozvole, odstrijelili 16 koza od kojih je čak jedanaest bilo zaraženo Q groznicom, pokazala je analiza uzoraka na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Inače, namjeravali smo te koze barem dijelom odstrijeliti i donirati ih kao hranu za bjeloglave supove na Cresu, jer ovdje, na Unijama, ne smijemo ih zakapati, ali ih ni oni ne žele”, rekao je Nikolić.
Lešine životinja veliki problem
Kaže da je jedini način na koji bi mogli zbrinuti lešine koza je predaja tvrtki Agroproteinka koja ih može na siguran način uništiti, ali to stoji oko 40 centi po kilogramu. I to ako ih voze iz Malog Lošinja. Pa sad računajte, recimo za 200 koza, ako svaka ima barem 25 kilograma, a imaju u prosjeku i više, to je više od dvije tisuće eura, plus još barem tisuću za transport od Unija do Malog Lošinja.
“Pisali smo i zvali sve instance da nam pomognu u rješavanju problema. Grad i županija upućuju nas na Ministarstvo poljoprivrede, a iz Ministarstva su se na sve naše dopise, pozive i molbe jednostavno oglušili. Nikad nismo dobili nikakav odgovor”, rekao je Nikolić.
Za supove nije opasno, ali je za ljude
Ideja o hranjenju supova lešinama odstrijeljenih koza u početku je bila prihvaćena od Javne ustanove Priroda, potvrdila nam je ravnateljica Irena Jurić, ali je kasnije odbačena, zbog mogućnosti širenja zaraze Q groznicom na ljude i životinje.
“Nakon obavljenih analiza od strane Hrvatskog veterinarskog instituta, obavješteni smo da je u kozama nađena prisutnost zaraze koja uzrokuje Q groznicu. Opasnost prijenosa na supove ne postoji, no postoji opasnost obolijevanja ljudi koji su u doticaju sa zaraženim životinjama, a također i opasnost od širenja zaraze na druge životinje”, rekla je Irena Jurić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare