O emisiji stakleničkih plinova, sve češćim požarima i poplavama i hoćemo li imati snijega ove zime, govorili su klimatolog i zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a Ivan Güttler i meteorologinja i direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, Dunja Mazzocco Drvar, kod Tee Blažević u Klimatskoj budućnosti.
Güttler se slaže s brojnim procjenama prema kojima je 2023. godina najtoplija od početka mjerenja. “To je gotovo pa sigurno. početkom godine su bile procjene hoće li biti među prvih 5 ili 10. El Nino je jedna prirodna anomalija koja diže temperaturu dodatno za još pola stupnja i trajat će još nekoliko mjeseci. 2024. ima potencijala da bude među najtoplijim. 2023. od kad postoje službena mjerrenja zadnjih 150 gotovo sigurno dolazi pri vrh.”
Iako neki stručnjaci govore kako ne vide kraj rasta emisije stakleničkih plinova, Mazzocco Drvar vidi kraj, ali ne tako brzo.
“Još uvijek smo mi tu u porastu koji smo već prije X godina trebali spriječiti. Nekakve procjene jesu da bismo taj maksimum trebali doživjeti između 2025. i 2028. tada bi krivulja trebala krenuti prema dolje, ali brojke za 2022. koje smo dobili su zaista razočaravajuće.”
Güttler smatra da je izraz klimatska katastrofa pretjeran, ali klimatska kriza je sasvim prikladan izraz za aktualno stanje.
“Mi bismo trebali svake godine smanjivati za 5 posto od prethodne. 2022. bilježi porast u odnosu na 2021., a to nije smjer u kojem želimo ići.”
Güttler navodi nekoliko izvora optimizma za smanjenje stakleničkih plinova.
“Ovaj porast od 1,2 posto, prije 10, 20 godina su ti porasti bili 3 posto. Mi sad rastemo nešto manje brzo nego kad se gospodarstvo Kine intenzivno razvijalo prije 20-ak godina. Drugi izvor nade je što smo imali svih ovih godina neke ekološke probleme – oštećenje olovom, sumporovim oksidom, pa čak oštećenje ozonskog omotača, gdje smo imali milijunske iznose kemikalija koje su se emitirale u atmosferu. Treća stvar, kad gledamo 2023. u odnosu na 2003. danas imamo tehnologije koje su financijski dostupne građanima. Naravno da si većina ljudi u Hrvatskoj ne može priuštiti električni auto ili toplinksu pumpu, ali idemo polako prema društvu koje će imati dovoljno financijskih sredstava da si takve stvari omogući i da i mi damo doprinos dekarbonizaciji.”
Stari recept za smanjenje emisije stakleničkih plinova
Mazzocco Drvar kao glavni način borbe smanjenja stakleničkih plinova navodi prestanak korištenja fosilnih goriva.
“Toliko se već spominje, a opet je i skupo. Osobito u zemljama u razvoju – to nije tako jednstavno kao možda u razvijenim zemljama koja imaju financijska sredstva i dostupnu tehnologiju. Što se tiče samog nadzora emisije stakleničkih plinova on je dobar jer na taj način možemo pronaći kritičke točke. Taj monitoring je iznimno važan. Međutim, mislim da je ovo toliko jednostavno rješenje da ne treba previše razbijati glavu. To je u konačnci i glavna poruka ovoga COP-a.”
Mazzocco Drvar tvrdi da smo se vratili korak unatrag kad smo se vratili korištenju nuklearne energije i plina.
“S time automatski mi tržištu šaljemo jedan suprotan signal. I tržište koje se krenulo razvijati u jednom smjeru odjedanput se ili zastalo ili vratilo nekoliko koraka unatrag. Dozvoljena su ulaganja u plin, pa ajmo malo tih novaca ipak preusmjeriti natrag u plin, idemo bildati plinsku infrastrukturu, pod nekom egidom da će biti dostupna za vodik za nekoliko desetljeća.”
“Nećemo postići cilj s kojim smo sada otišli na COP da očekujemo da će se ustrostručiti izvor obnovljive energije do 2030., ako budemo dozvoljavali i usmjeravali tokove novca u ono što nije dekarbonizacijska tehnologija, odnosno nije dobar smjer”, poručuje Mazzocco Drvar.
Hoće li biti snijega?
Bliži se Božić koji se već dugo nije zabijelio, a Güttler otkriva što od sniježnih oborina možemo očekivati u budućnosti.
“Bit će dana sa snijegom, bit će sezona sa snijegom, samo se smanjuje frenkvencija takvih događaj. Često volim razmišljati o snijegu kao jednoj vrsti baterije – kad snijeg padne u siječnju i veljači on stvarno može tu količinu vode zadržati na jednom mjestu. I polako kad se priroda budi u proljeće i bude izvor pitke vode i za proizvodnju hrane i enregije.”
“Postoje dijelovi svijeta koji ovise o izvoru vode upravo iz te točke, kao posljedica otapanja snijega. Nama u teoriji može pasti ista količina oborine, samo u tekućem obliku kao kiša i ta stvar odmah se cirkulira kroz prirodu, ode u vodotok i nemamo taj efekt memorije”, dodaje.
Unatoč klimatskim promjenama, postoje dijelovi Europe gdje su moguće veće količine snijega.
“Temperature su niske i nekakav porast od dva, tri stupnja ne prebacuje tu granicu količine oborina na stranu da će se taj snijeg topiti. To je odgovor možda i skepticima koji se pitaju kako u Kanadi ili na vrhu Finske imamo više snijega zadnjih godina? Imamo ga jer ima višak vodene pare, a imamo više vodene pare jer je atmosfera toplija, tmosfera je toplija jer smo ju zagrijali s CO2.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!