Labavo primirje ili zamrznuti sukob, trajni mir ili svjetski rat - još su otvoreni razni mogući ishodi rata u Ukrajini kojemu će uskoro biti treća godina otkako je počeo.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji na dužnost stupa 20. siječnja, izjavio je u četvrtak da se dogovara sastanak između njega i Vladimira Putina, i to na traženje ruskog predsjednika.
“On se želi sastati, a mi to dogovaramo. On je to rekao čak i javno i mi moramo završiti s tim ratom”, kazao je Trump.
Bliži “korejskom” primirju nego miru
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da će doći do susreta Trumpa i Putina.
“Očito je to dio Trumpovog plana i očito je da je ruski predsjednik, suprotno izjavama nekih ruskih diplomata, ipak raspoložen za pregovore”, kazao je.
Na pitanje bi li ti dogovori mogli dovesti do primirja ili čak mira u Ukrajini, Kovačević je skloniji mišljenju da bi donijeli primirje.
“Realno je očekivati da Ukrajina neće odustati od suvereniteta nad okupiranim područjima, a da Rusija neće predati područja koja je okupirala. To vjerojatno ne bi značilo svršetak rata, nego odgodu izbijanja novih sukoba u novim okolnostima. No teško je znati kada bi se te nove okolnosti mogle dogoditi”, dodaje.
Kao najupečatljiviji primjer dugotrajnog privremenog rješenja sukoba Kovačević navodi stanje na Korejskom poluotoku. Korejski rat stao je još 1953. godine, ali između dviju Koreja nikada nije potpisan mirovni sporazum.
“Tamo i dalje traje primirje. Imajući u vidu i takvu mogućnost, za Ukrajinu to nije osobito povoljna perspektiva. Ukrajina nema puno manevarskog prostora budući da ponajprije ovisi o podršci SAD-a”, ističe.
Trajni izvor nesigurnosti za Europu?
Kovačevića smo pitali kakvom vidi perspektivu Ukrajine u slučaju da tamošnji rat privremeno ili trajno bude okončan rješenjem nepovoljnim po nju. Riječ je o velikoj zemlji i naciji koja je u tom ratu pretrpjela ogromne materijalne i ljudske gubitke: mrtve, ranjene i raseljene…
Koliko bi potencijalno opasna bila kolektivna frustracija Ukrajinaca osjete li se izigranima od strane Zapada?
“Sasvim je sigurno da je neriješno pitanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine trajni izvor nesigurnosti za cijelu Europu. Ali o mogućim posljedicama toga trebalo je razmišljati prije nego što su donesene odluke”, napominje Kovačević.
“Vidimo posljedice nametanja volje Zapada Rusiji”
On podsjeća kako je 2007. Vladimir Putin jasno najavio da se Rusija neće pomiriti s daljnim širenjem NATO-a, a da je NATO već sljedeće godine pozvao Ukrajinu i Gruziju u svoje članstvo. Također podsjeća kako je Putin poručio da Rusija ne može bez reakcije prihvatiti postavljanje proturaketnih sustava u Poljskoj i Rumunjskoj, čime je narušena nuklearna ravnoteža. To su sustavi koji mogu uništiti ruske strateške balističke projektile odmah nakon lansiranja, dok Rusija ne raspolaže analognim sredstvima za uništenje takvih američkih projektila.
“Time je nestala nuklearna ravnoteža koja je bila osnova izbjegavanja ratnih sukoba velikih sila u vrijeme Hladnog rata. U Ukrajini vidimo posljedice pokušaja nametanja volje Zapada Ruskoj Federaciji. Ni na koji način ne opravdavam rusku agresiju, samo nastojim objasniti kako je došlo do nje”, rekao nam je Kovačević.
U tom smislu podsjetio je i na sporazum iz 2014. o mirnoj predaji vlasti u Ukrajini 2014. između proruskog predsjednika Viktora Janukoviča i predstavnika oporbe, koji su onemogućile SAD. Baš kao i kasniji sporazum Minsk 2 iz 2015. postignut na inicijativu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel.
“Jedini krivac za rusku agresiju na Ukrajinu je Putin. Ali mnogo je suodgovornih za stvaranje situacije u kojoj je on zaključio da mu je ta agresija jedino rješenje”, pojašnjava Kovačević.
“Nedvojbeno loš scenarij za Ukrajinu”
Na pitanje bi li, na koncu, kompromisno rješenje za Ukrajinu bilo da bude primljena u Europsku uniju, ali ne i u NATO, Kovačević odgovara kako se čini da je upravo to plan Donalda Trumpa.
“On jasno poručuje da uvažava rusko inzistiranje na tome da Ukrajina ne uđe u NATO. Hoće li se doista stvari tako odvijati, ne možemo znati jer je i Trump nepredvidljiv. Osim toga, treba pitatin i druge sudionike što misle o tome, iako je jasno da Trump neće puno okolišati. Slagali se EU i Ukrajina oko toga ili ne, on će nametnuti ono što dogovori s Putinom”, smatra.
Dodaje kako je to za Ukrajinu “nedvojbeno loš scenarij”.
“Trump je spreman pregovarati s Putinom i mislim da je to u ovom trenutku veliki korak naprijed. Ne možemo predvidjeti ishod tih pregovora, ali valja znati da dio motivacije za katastrofalne odluke koje je Putin donosio leži u činjenici da ga je Zapad ignorirao”, zaključio je Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!