Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva, Ivana Portolan Pajić reagirala je na niz kritika i reakcija na veremenske normative u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite. U Novom danu govorila je o jačanju prevenciji kao dijelu reforme zdravstva.
Godinama je u Hrvatskoj, ali i šire, jedan od najčešćih uzroka smrti je neki od karcinoma, ovo ljeto bilo je u znaku javnozdravstvene kampenje za prevenciju melanoma.
“U toplinskom smo valu, očekuju se temperature do 40 stupnjeva. Pravo je vrijeme za reći koliko je važno štititi naš najveći organ a to je koža. Javnozdrastvene preventivne akcije ovog ljeta imale su dobar odaziv. Jedna od aktivnosti koju je proveo Referentni centar za melan u suradnji s Ministarstvom zdravstva i stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora početkom kolovoza u Kninu.
Odaziv je bio vrlo velik, u samo jednom danu pregledano je više od 300 ljudi i pronađeno je više od 20 suspektnih lezija. U roku od dva tjedna bili su pregledani u kninskoj bolnici”, kazala je.
Problem je prekasni odlazak liječniku
“Smisao preventivnih kampanja je podizati svijest građana o javnozdravstvenim problemima i rizicima. Svi smo čuli za rizike koji nosi pušenje, debljina, konzumacija alhohola, masne hrane, neaktivnost ali ipak se mnogi od nas ne pridržavaju. U tome je jedan od temelja zašto imamo takvu pojavnost bolesti, kaediovaskularnih koji su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, ali i malignih koji su drugi uzrok smrtnosti.
Na žalost u Hrvatskoj dvije trećine populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu, više od dvadeset posto su aktivni pušači, postali smo sjedilačka nacija, konzumacija alkohola nam je 8,7 litara per capita. Dakle, puno moramo sami napraviti u prevenciji ali važna je i edukacija. Zato se kroz reformu zdravstva predviđaju brojne aktivnosti i projekti, to su sve aktivnosti koje dugo traju i rezultati se ne očekuju brzo”, navela je Portolan Pajić.
Nacionalni program smanjit će broj uznapredovalih melanoma
Na pitanje zašto je u Hrvatskoj statistika zabrinjavajuća kad govorimo o smrtnosti, Portolan Pajić naglašava kasnu dijagnozu. “Kasni odaziv na pregled i kasno postavljanje dijagnoze je jedan od razloga.”
“Po učestalosti pojavnosti melanoma smo na 17. mjestu od 27 zemalja Europe ali smo čak na 4. mjestu prema smrtnosti. Zato je bilo važno pokrenuti nacionalni program, kako bi smanjili broj novootkrivenih melanoma u uznapredovalom stadiju. Dosadašnje kampanje pozivale su građane putem medija na preglede. Na Korčuli i djelu Pelješca će građane pozivati osobni liječnici. Taj model je temelj budućeg programa. Primarno će liječnici primarne procijeniti temeljem porotokola i kriterija rizike i uputiti pacijente”, objasnila je.
“Moja dijagnoza opisana je u tri rečenice”
Hrvatsko društvo radiologa tražilo je od ministra Vilija Beroša da pojasni svoju izjavu oko čitanja nalaza. Ministar je potom priopćio da je “za čitanje nalaza je potrebno nekoliko minuta, a za očitanje puno više”. Na ovo se osvrnula i Portolan Pajić.
“Ministar zdravstva prof. Beroš objasnio je nakon sjednice Vlade na tiskovnoj konferenciji o čemu se radi. Radi se o Planu programu mjera zdravstvene zaštite koji je dokument koji donosi skup, popis svih mjera i aktivnosti te postupaka u zdravstvenom sustavu radi osiguravanja zdravstvene zaštite. To nije nikakva osnova za ugovaranje zdravstvenog osiguranje a što se tiče njegove izjave o “dvije minute” kao što je i sam objasnio i demantirao ministar, nije mislio na dvije minute očitavanja nekog radiološkog nalaza jer neurokirurzi to ne rade, već očitavanje već napisanog nalaza.
Ja vam mogu reći iz svog osobnog iskustva kao neurokirurški pacijent, moja dijagnoza je bila opisana u radiološkom nalazu sa tri rečenice. Dakle, to je nešto što neurokirurg ili bilo koji drugi liječnik može pročitati u dvije minute i ostalo vrijeme posvetiti kliničkom pregledu pacijenta”, kazala je.
Na pitanje koja je namjera vrmenskog normiranja za određeni pregled načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva kaže da vremenski raspon treba uzeti o obzir orjentacijski a ne apsolutno.
“Postavljanje vremenskog normativa kao vremenskog raspona koji govori koliko je potrebno najdulje vrijeme ili najkraće vrijeme je nešto što treba uzeti u obzir orjentacijski a ne nešto što treba apsolutno poštivati jer postoje velike razlike od jednostavnih dijagnoza do kompleksnih dijagnoza i pacijenata s komorbiditetima i kojima se treba pristupiti na drukčiji način s više vremena. To nije dokument koji zadaje vrijeme koje treba biti apsolutno poštivano. Svi komentari u e-savjetovanju bit će pročitani, evaluirani i svi koji su u suglasju sa strukom bit će usvojeni”, zaključila je Portolan Pajić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare