Odvjetnik objasnio što bi mogle biti olakotne okolnosti u Banožićevom slučaju

Vijesti 13. stu 202309:08 1 komentar

Zbog sumnje da je kršenjem prometnih propisa izazvao prometnu nesreću, protiv bivšeg ministra obrane Marija Banožića je Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru podnesena kaznena prijava za kazneno djelo Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. S Mašenkom Vukadinović u Novom danu je o Banožićevom slučaju razgovarao odvjetnik, bivši zapovjednik postaje Prometne policije PU zagrebačke, Luka Lenić.

Kako je potvrđeno iz PU vukovarsko-srijemske za N1, Banožića se tereti za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom iz nehaja. Kako se utvrđuje nehaj? Nije li većina prometnih nesreća iz nehaja? Koja je razlika u kazni kada je skrivljena prometna nesreća sa smrtnim ishodom i bez? Može li se dogoditi da državno odvjetništvo prekvalificira teret za koji ga se trenutačno sumnjiči?

Početnom istragom, pretpostavljeno na podlozi utvrđenih početnih, a nespornih činjenica o čeonim oštećenjima vozila, na prometnici sa suprostavljenim, fizički nerazdvojenim prometnim tokovima, stvorila se pretpostavka o međusobno suprotnim smjerovima vozila uoči same nesreće. Ona su podudarna dvosmjernom prometu.

Dalje očekivano utvrđene činjenice su najveća gustoća mnoštva tragova krhotina oba vozila, najčešće na jednom od prometnih tokova, odnosno prometnoj traci, što s obzirom na propisane smjerove kretanje desnom stranom kolnika u odnosu na pojedini smjer, ukazuje koje se vozilo nije držalo svog prometnog toka, odnosno polovine kolnika i obilježene desne prometne trake za vlastiti smjer kretanja jer su njegove krhotine nađene na polovini kolnika koja ne odgovara prometnom pravilu o kretanju desnom polovicom kolnika u odnosu na vlastiti smjer. .

Naime, navodi se postojanje magle, koja je dakako utjecala na vidljivost, odnosno smanjena preglednost, zbog navodne magle (polazište je definicija preglednosti iz čl. 2. st. 1. točka 83. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao skraćeno rečeno, konkretno slučaju, prostor koji se pojedini vozač može vidjeti s mjesta na kojem se nalazi), zbog čega je smanjena preglednost mogla utjecati na kraću vremensko-prostornu mogućnost međusobnog uočavanja.

Ukoliko je mogućnost uočavanja postojala, ukazivala je na opasnost prometne nesreće, što su vozači, a uključujući i onoga koji je pretjecan, pod uvjetom da je bilo dovoljno vremena za npr. očekivano kočenje, tzv. reakciju, uočavanje opasnosti se vremenski moralo dogoditi najmanje sekundu prije sudara.

U tom vremenu, osobito ako je znatno duže od sekunde, moglo je doći do otisaka tragova kočenja i moguće za sudar, zbog očekivane opremljenosti ABS kočnicama, izbjegavajuće putanje. Pri tome, početak tragova kočenja pojedinog vozila, ukazuje na njegov položaj, skraćeno rečeno, na vlastitoj ili tuđoj polovini kolnika ili kombinirano. Svakako, nije teško pretpostaviti da bi kombinirani položaj najčešće imalo vozilo koje pretječe.

Vozač se prije upuštanju u radnju pretjecanja prema čl. 72. st. 1. ZSPC, morao uvjeriti je li preglednost prema suprotnom smjeru dovoljna.
Sve navedeno ili većina, očekivano je ukazivalo tko je kršeći propise o sigurnosti prometa na cestama izazvao prometnu nesreću, odnosno je li drugi sudionik nekim slučajem, možda imao mogućnost izbjeći je ili smanjiti posljednice, npr. pretjecani vozač, a što će konačno vjerojatno proizaći iz istrage, nakon očekivano provedenih vještačenja i sveukupnog dokaznog postupka.

Što se tiče počinjenja djela namjerom ili nehajem, mjerodavan je Kazneni zakon (“N.N.” br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23.), koji ih definira na sljedeći način:

Namjera

Članak 28.

(1) Kazneno djelo može se počiniti s izravnom ili neizravnom namjerom.

(2) Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje.

(3) Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje.

Nehaj

Članak 29.

(1) Kazneno djelo može se počiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem.

(2) Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.

(3) Počinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti.

U konkretnom slučaju, u kaznenoj prijavi je, osobito zbog nedovršenosti naloženih vještačenja krvi/urina, prometno-tehničkog, najvjerojatnije inkriminiran nehaj. Budući se očekivano smatralo da je načelno gledano, vozač svjestan mogućnosti ostvarenja obilježja kaznenog djela, ali je nekim slučajem lakomisleno smatrao da je subotom, u ranim jutarnjim satima, kada je promet očekivano rijedak, to neće dogoditi ili da će moći spriječiti.

Međutim, ostaje otvoreno kako će se tretirati postojanje magle, što je ujedno odgovor na drugo pitanje.

Namjera se inkriminira rijeđe, za prometne nesreće izazvane pod utjecajem alkohola, droga, lijekova koji se ne smiju koristiti prije ili za vrijeme vožnje i u slučaju velikog prekoračenja dopuštene brzine, obijesti i slično.

Članak 272. KZ-a, stavcima 4. i 6. razlučuje i kažnjavanje za istu posljedicu, tako što je u slučaju namjere propisuje kaznu zatvora u rasponu tri do petnaest, a u slučaju nehaja, jedne do osam godina.

Što je temelj za odluka državnog odvjetništva u ovakvom postupku? Hoće li se tu nastaviti istraga ili je dovoljan očevid? Je li izgledna optužnica? Može li tu za isto djelo biti više terećenja, prometni prekršaj, kazneno djelo sa smrtnim ishodom?

Odluka ODO-a će se temeljiti na rezultatima očevida iz odgovora na prvo pitanje, ali i ishodima već naloženih vještačenja krvi/urina, prometno-tehničkoj ekspertizi. Također i očekivanoj obdukciji, koja će, uz njezino dužno poštovanje, ali i poštovanje posrednih žrtvi, dakle majke, djece i supruge te dr., vrlo vjerojatno obaviti, dajući odgovore na neka pitanja, o kojima u ovoj fazi postupka nije zahvalno nagađati.

Iako službeno još uvijek nisu poznati nalazi krvi i urina Marija Banožića, neslužbeno se doznaje da nije bio pod utjecajem alkohola. Prema Vašem iskustvu, koliko se čekaju službeni rezultati urina i krvi?

O vremenu potrebnom za rezultate vještečanje krvi/urina osumnjičenog teško je nagađati hoće li se zbog interesa javnosti postupak ubrzati, no jedno je sigurno, ako zbog nezavidnog zdravstvenog stanja alkotestiranje nije provedeno, sasvim je sigurno provedena analiza krvi za potrebne liječenja. Ona dakako nije službena, a budući je očekivano provedena samo iz uzorka samo krvi (što je za liječenje jedino mjerodavno), ne pokazuje je li takav nalaz očekivan i unazad, za stanje u vrijeme nesreće.
Međutim, ukoliko je pokazala da alkohola nema ili je količina znatno manja od zakonskih zabranjenih više od 0,5g po kg. tjelesne mase, zbog očekivanog kraćeg proteka vremena od trenutka nesreće do uzimanja uzorka, očekivano je da će se odgovarajuće potvrditi i naloženim vještačenjem.

Očevidom prometne nesreće, kojim je rukovodila zamjenica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, utvrđeno je kako je Banožić osobnim vozilom vinkovačkih registarskih oznaka, krećući se iz smjera Vinkovaca u smjeru Županje, pretjecao teretno vozilo koje se ispred njega kretalo u istom smjeru, a da se nije uvjerio da to može učiniti na siguran način. Bila je pritom gusta magla. Koje eventualno olakotne okolnosti obrana u ovom slučaju može iskoristiti za svog klijenta?

Olakotne okolnosti su primarno očekivana neosuđivanost ili nekažnjavanost, što bi ukazivalo da se radi o ekscesu u urednom životu, ali i da se radilo o pretjecanju u neradni dan, ranim jutarnjim satima, kada je promet očekivano rijedak (čemu će u nekoj mjeri, ovisno o utvrđenjima u postupku, možda konkurirati situacija s maglom), a na kraju u odnos prema posrednim žrtvama, kada ga bude mogao, moguće upriliči.

Postoji li u ovom slučaju, pravno gledano, otegotna okolnost to što je riječ o visokom državnom dužnosniku, ministru ili je postupak postupak posve isti za sve građane? Banožić se vozio u svoje slobodno vrijeme osobnim automobilom…

Nije teško osjetiti pa i trenutni interes javnosti, a u teoriji kaznenog prava se ističe kako nepridržavanje kategorije dužnosti i pravednosti, samo umanjuje tu kategoriju u očima običnog puka.

S obzirom na trenutačno zdravstveno stanje ministra, postupak za kaznenu odgovornost može uslijediti tek nakon oporavka?

Postupak je počeo, a tako i neke istražne radnje pa i neposredo postupanje prema osumnjičeniku (izuzeta krv/urin radi analize), dok će ostatak istrage, ispitivanje itd. te moguće optuživanje, očekivano mirovati dok ne bude zdravstveno sposoban.

Koliko je u ovakvom postupku važna informacija kojom brzinom je Banožić vozio (nemamo još tu informaciju)?

Brzina, ako nema dovoljno dugih tragova kočenja prije točke sudara, utvrđivat će se posredstvom intenziteta oštećenja vozila – prometnim vještačenjem, ali moguće i medicinskim u smislu brzine koja je bila potrebna da izazove veće utvrđene ozljede oba sudionika, dinamike nakon sudara (potiskivanja, rotacije vozila i sl.), ali i moguće uvidom u tahografski zapis pretjecanje teretnog vozila, budući će ukazivati da se kretao brže ili znatno brže od nje.

Posljednje informacije koje imamo iz KBC-a Osijek su da Banožić ima ozljede mozga, prsnog koša, trbuha, ekstremiteta. Njegovo stanje svijesti nije potpuno. Ne sjeća se nesreće. Ukoliko se u ovakvim slučajevima vozač ne sjeća nesreće, na koji način to utječe na postupak dokazivanja?

Budući se u sudarima kinetičke energije zbrajaju (pojedino vozilo: masa (m) x kvadrat brzine (u metrima na kvadrat) sve kroz dva, dakle mxv2/2), što učimo već u fizici osnovne i dodatno srednje škole, radi se o ogromnoj energiji koja se poništava u djeliću sekunde. Dakle, pođemo li od praznih masa Nissana od oko 2.000 kg i nešto manje masa kombija, od recimo 1.500 kg, a uzmemo li u formalno minimalne brzine od nešto manje od 50km/h, što je oko 13m/s, dolazimo do sljedećeg: Nissan: Ek= m x V2/2 2.000×169/2= 169.000kg ili 169T ili kombija od 126.750=126T, što zbrojeno iznosi 295.750kg ili preko 295T kinetičke energije.

Razmjerno vlastitoj težini, deformacijskim zonama vozila, elementima pasivne sigurnosti (sigurnosni pojasevi i zračni jastuci/zavjese) uvrsti li se u istu formulu težina svakog vozača, dolazi se do ništa manje razmjerno ogromne kinetičke energije, koja u pravilu izaziva snažna usporenja, ozljede i poremećaj u uobičajenim putovima “pospremanja” onoga što je u ovom slučaju oko gledalo, a nije se uspjelo pohraniti u pamćenje, kao ono što je vidjelo pa nastupa tzv. retroaktivna amnezija o događajima koji su neposredno prethodili.

Međutim, nemogućnost iskazivanja će se očekivano pokušati uspješno nadomjestiti materijalnim i personalnim dokazima, proizašlim iz očekivano stručno i savjesno obavljenog očevida, ali i naknadnim dokazima.

Analizama krvi/urina, obudukcijom, prometnim vještačenjem, ali i, očekivano, vještačenjem ispravnosti vozila, iskazom svjedoka, vozača pretjecanog teretnog vozila, analizom tahografskog zapisa vozila kojim je upravljao – brzine koju je imao uoči pretpostavljenog zaustavljanja radi davanja obavijesti policiji i predstavniku pravosuđa na očevidu, a moguće i iskazom još nekog proizašlog svjedoka itd.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare