Već neko vrijeme živimo opuštenije nego u posljednje dvije i pol godine, a epidemiološke mjere gotovo da su postale prošlost. Iako su građani to jedva dočekali, pandemija je ipak donijela probleme i ostavila trajne posljedice na naše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da će sljedeće desetljeće donijeti porast broja osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji.
Maske i propisana distanca, svakodnevica su kojoj smo se prilagođavali posljednje dvije i pol godine. Sada smo se više-manje vratili na “staro normalno”. Građani su napokon odahnuli pa su kafići i livade u prirodi ponovno puni.
PROČITAJTE JOŠ
No pojavili su se drugi problemi.
“Ja se osjećam super, pogotovo kad su ukinute ove epidemiološke mjere, mislim da je svima laknulo. Ali i dalje malo postoji ta anksioznost, ali se sada to popravlja sve više i više.”
“Mislim da ova generacija ima više anksioznosti i depresije i naravno da traže pomoć, ali sad kad se mjere ukidaju, mislim da je svima puno lakše”, govore građani.
Pandemija je bila okidač brojnim psihičkim poremećajima, a problemi koje je sa sobom donijela najviše su pogodili mlade, žene, samce i one socijalno ugrožene.
Dugotrajni kronični stres kod najviše građana rezultirao je istim problemima. Psiholozima se javljaju radi tjeskobe, odnosno anksioznosti koja je sve više u porastu i zbog depresivnih smetnji. Javljali su se i zbog stresa nakon potresa, no danas je to puno manje izraženo. Nakon pandemije, posljednji mjeseci pobudili su tjeskobu izazvanu ratom.
Iako su na listama čekanja u travnju 2018. bile 294 osobe za prvi dolazak psihologu, ove godine na isti dan zabilježeno je 199 narudžbi, što je manje nego u razdoblju prije Covida-19. Inozemni istraživači predviđaju da se u nadolazećem desetljeću očekuje povećan broj osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji, što je prije svega posljedica intenziteta lockdowna u pojedinoj zemlji. Za Hrvatsku se očekuje porast od 20 do 25 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama.
U javnozdravstvenom sustavu zaposleno je tek nešto više od 350 psihologa
Iz Hrvatske psihološke komore (HPK) ističu važnost za povećanim brojem psihologa u sustavu javnog zdravstva te odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Prvi pregled kod kliničkog psihologa ili psihijatra dugo se čeka, a terapija je mahom neredovita i nedovoljno česta, i to zbog manjka kliničkih psihologa i psihijatara u javnom zdravstvu. Stoga su pacijentima često dostupni samo psiholozi i psihijatri u privatnoj praksi, no takvu si terapiju rijetko tko zbog visokih cijena može priuštiti.
Prema podacima registra HPK-a, u javnozdravstvenom sustavu zaposleno je nešto više od 350 psihologa, u sustavu socijalne skrbi oko 480, a u sustavu odgoja i obrazovanja njih oko 1150. Napominju da je to nedovoljno za pružanje adekvatne i kontinuirane skrbi o mentalnom zdravlju stanovništva i prevencije budućih psihičkih poteškoća.
Kod psihologa u sustavu javnog zdravstva naručuje se preko uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite. Njihove usluge dostupne su i u obiteljskim centrima, a sve više djeluju kroz razne udruge i nevladin sektor te projekte u zajednici.
Psiholozi podsjećaju i na važnost samostalne brige o mentalnom zdravlju, poput raznih vježbi opuštanja, čestog kretanja i aktivnosti te okupiranja pozitivnim mislima.
Kad nam i ono malo stresa remeti svakodnevne aktivnosti, rješenje nije u izbjegavanju stručne pomoći jer nekada i samo nekoliko razgovora može ublažiti probleme.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!