I dalje se nižu reakcije na prozivke predstavnika židovske zajednice u Hrvatskoj da Srbi i Romi u Vladi nisu učinili ništa da se zabrani poklič pod kojim su ih ubijali u 2. svjetskom ratu. Priča Ivane Tomić.
“Mogli ste učiniti više”, poručio je romskim i srpskim predstavnicima u Vladi Ognjen Kraus, čelnik židovske zajednice, prije tri dana na komemoraciji u Jasenovcu. A to “više” bila bi zabrana ustaškog pokliča i simbola, ali SDSS-ova potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga u utorak ne spominje tu mogućnost.
“U ovome trenutku na takav način ne mogu vam odgovoriti na ovo pitanje. Ono što jest i što sam rekla i ponavljam, da je osnovana međuresorna skupina koja će raditi na novom sveobuhvatnom prijedlogu zakona o prekršaju javnog reda i mira”, kaže ona.
Što dovodi do zaključka da je Plenković išao na ruku manjinama kada su u petak u Saboru usvojene izmjene zakona o prekršajima. Stvorila se tek pretpostavka za strože novčano kažnjavanje ustaških simbola i pokliča radi mira u kući. No, možda, bez stvarnog učinka.
“Mislim da je propušteno od svih koji su radili na izradi zakona i svi koji su trebali nadgledati u Vladi, i iz HDZ-a i iz SDSS-a i svih drugih stranaka je to da se izrijekom popiše, a to je, dakle, slučaj Njemačke i Austrije, dakle napravite listu onoga što mislite da treba zabraniti ili novčano ili kako god kažnjavati. U tom slučaju ne bi bilo mogućnosti interpretacija. Aha, ZDS kad se obučem u ustašku uniformu i izvikujem ZDS, onda je to kažnjivo, ali ako se obučem u crnu HOS-ovu uniformu i izvikujem ZDS, onda to nije remećenje javnog reda i mira, a sada će to upravo biti moguće”, govori povjesničar Hrvoje Klasić.
Ove anomalije uočila je i pučka pravobraniteljica.
“Građani moraju znati što je zabranjeno i što nije zabranjeno, ako potencijalno podliježu sankcijama od 4 tisuće eura i isto tako mislim da je jako bitno redovito i konzistentno procesuiranje uvijek za iste stvari. Tako da se ne dogodi da netko prođe nesankcioniran, lišo, bez da je postupak pokrenut, a netko dobije visoku sankciju za apsolutno istu činidbu. To će biti potrebno pratiti”, smatra pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Kada govorimo o procesuiranju govora mržnje, Hrvatska čini se, ne stoji najbolje.
“Prošle godine je prema informacijama koje ja imam pokrenuto pet prekršajnih postupaka po članku 5 i članku 6 Zakona o prekršajima i još dva po Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Meni se to čini kao dosta mali broj s obzirom na sve ono što možemo vidjeti u javnosti, uključujući i slike s različitih skupova”, upozorava pučka pravobraniteljica.
A upravo se kroz sankcioniranje šalje poruka onima koji su djelo počinili, no prije kazni valjda bi trebalo znati što je točno prekršaj, a što ne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!