Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je u nedjelju u Jasenovcu da nisu zadovoljni donesenim izmjenama zakona o prekršajima i poručio da isticanje fašističkih pozdrava i znakovlja treba biti u kaznenom zakonu, kao u Njemačkoj i Austriji.

Habulin smatra da je potrebno jasno definirati postupanje policije u određenoj situaciji, a istaknuo je i pitanje ujednačenosti sudske prakse, koju ni sad nemamo ujednačenu. Nije siguran, kaže, da će se to izmjenama zakona dobiti.

Nakon komemoracije u Jasenovcu poručio je da u preostalih 364 dana treba rješavati problematiku koja se, kako je izjavio, nagomilala unatrag 30 godina.

"Znamo o čemu je riječ, riječ o fašizaciji koja se nije dogodila samo ovdje u Hrvatskoj, događa se i u ostatku Europe, u zemljama koje su članice Europske unije, također imamo istu situaciju, sličnu. Međutim, nas zabrinjava situacija ovdje kod nas", rekao je Habulin.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u nedjelju je nakon odavanja počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac istaknuo kako je važno da su ovoga puta na komemoraciji svi bili zajedno te izrazio nadu da će to biti model po kojem će se memorirati žrtvu Jasenovca svake godine.

"Hrvatski sabor pokrovitelj je komemoracije u Jasenovcu. I ove godine iskazali smo pijetet, poštovanje prema žrtvama, osudili smo zločin, osudili smo zločinački režim koji je doveo do toga da ubija ljude baš zbog njihove vjere, nacije ili političke pripadnosti", rekao je predsjednik Sabora.

Ponovno istaknuvši kako biti tu znači iskazati solidarnost i poštovanje prema žrtvi, Jandroković je naglasio kako je važno da "smo ovoga puta svi bili zajedno, da je sve proteklo kako treba". 

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević u Jasenovcu je istaknuo da je prije godinu dana u glavnom gradu države pored Glavnog kolodvora otvoren Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima.

"Gradska vlast se sada bavi promjenama ulicama u Zagrebu koje su nazvane po osobama povezanih s ustaškim režimom. Očekujem i daljnje napretke prema razrješavanju te sramotne prošlosti", poručio je Tomašević.

Poručio je i da smatra da Prekršajni zakon nije dovoljno dobro regulirao pitanje korištenja ustaškog pozdrava "jer je ostavio preveliki manevarski prostor sucima da interpretiraju je li korištenje ustaškog pozdrava govor mržnje ili nije". Dodaje da je za njega to jasna stvar: "Korištenje ustaškog pozdrava mora se tretirati kao govor mržnje i strogo se sankcionirati."

Rekao je i da ga je bilo sram zbog korištenja "ZDS" u Saboru ovog tjedna tijekom rasprave: Ne radi mene, nego radi onih koji su to radili. Sabor nije mjesto da se koristi taj ustaški pozdrav."

Premijer Andrej Plenković u izjavi za medije u Jasenovcu poručio je da je važno da u javnom prostoru "generiramo novu kulturu, kulturu dijaloga i jasnih osuda totalitarnih režima pod čijem su se vodstvom događale ovakve strahote kao u Jasenovcu."

Na pitanje zašto zazire da zabrana ustaškog i drugih totalitarnih pozdrava uđe u Kazneni zakon, odgovorio je: "Mislim da je ta stvar i danas zabranjena i da smo s ovim samo povećali kazne koje će znatno odvratiti mnoge koji kane taj pozdrav koristiti."

Opširnije čitajte OVDJE.

Dana 22. travnja 1945. godine 600 zatočenika koncentracijskog logora u Jasenovcu, najvećeg u ustaškoj NDH, krenulo je u proboj, ali slobodu je dočekalo samo njih 103.

Ove godine u Jasenovcu jedinstvena kolona. Stigli su predstavnici svih stradalih naroda. Dana 22. travnja 1945. godine 600 zatočenika koncentracijskog logora u Jasenovcu, najvećeg u ustaškoj NDH, krenulo je u proboj, ali slobodu je dočekalo samo njih 103 #n1info pic.twitter.com/oJ3oZrNT7M

— Katarina Brecic (@kbrecic) April 23, 2023

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116). Ubijeno je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dijete do 14 godina.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u Točki na tjedan govorio je o odnosu Hrvatske prema ustaškom režimu.

"Nakon svega što se za vrijeme rata događalo s Jasenovcem, početkom 2000-ih počela jedna dostojanstvenija komemoracija u Jasenovcu, ali u jednom trenutku počeli smo se suočavati s tim dvostrukim životom - jedno lice za Europu, jedno lice koje smo trebali dok smo pregovarali s EU, jedno lice da preživimo određene kritike izvana dolaze", rekao je Jakovina pa ukazao da u tom kontekstu treba promatrati i ovogodišnja nastojanja da svi budu u jednoj koloni.

"Sada Hrvatska predsjeda IHRA-om pa je u ovih godinu dana važnije da možemo nešto pokazati i biti umjereni. Čini mi se da je važno preživjeti, da ova godina prođe i onda više nećemo biti pod lupom", dodao je Jakovina.

Kazao je i kako je arhivska građa oko onog što se događalo u Jasenovcu ogromnim dijelom poznata.

"Od svih povijesnih razdoblja, vrijeme Drugog svjetskog rata je najbolje istraženo. Čak i tu Hrvatska bitno zaostaje. Nakon 20 godina smo dobili prvi doktorat koji je vezan za holokaust i stradavanje Židova, ali 20 godina nismo učinili ništa u trenucima kada je ta disciplina svugdje u Europi bujala. U političkom smislu, stvar je trebala biti samo umirena i to je otprilike ono o čemu Kraus govori", rekao je Jakovina.

"Ono što se dogodilo, lako se može ponoviti ako nismo svjesni, ako ne njegujemo sjećanje i ako se pravimo da je to nebitno. Zbog toga i danas moramo govoriti o stvarima koje se događaju i u Hrvatskoj i u svijetu - gdje se zločin relativizira i događa ponovno", poručio je SDP-ov saborski zastupnik.

Sandra Benčić, saborska zastupnica iz redova stranke Možemo, poručila je da je izuzetno važno da biti zajedno na komemoraciji kako bi se pokazalo da se ne zaboravlja na žrtvu tih ljudi i narav tog režima koji je pobio desetke tisuća ljudi.

Dodala je da se u Saboru ovog tjedna vidjelo da još uvijek u Hrvatskoj postoje političke opcije kojima je ustaški režim prihvatljiv, koje smatraju da ga ne treba osuđivati, kao i da nacističke, fašističke i ustaške pozdrave ne treba kažnjavati.

Premijer i predsjednik RH nisu se ni pogledali, Milanović je Plenkoviću bio okrenut leđima kada je premijer stigao u Jasenovac.

Prilikom prozivanja visokih uzvanika, jedan drugome nisu niti pljeskali kad su ih prozvali.

Premijer @AndrejPlenkovic i predsjednik Milanović @Ured_PRH na zajedničkom događaju u Jasenovcu. Nisu se ni pogledali, Milanović Plenkoviću bio okrenut leđima #n1info pic.twitter.com/UienWIaGgQ

— Katarina Brecic (@kbrecic) April 23, 2023

Na komemoraciju koja službeno počinje u 11 sati stigli su već i predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik RH Zoran Milanović.